ZBOG STRAHA OD ZABRANE GRADNJE Na Blidinju za godinu dana niknulo više od 50 novih vikendica, no to ima i negativnu stranu

Park prirode Blidinje u posljednje vrijeme postao je veliko gradilište. Zbog najave o proglašenju nacionalnog parka, brojni su zbog straha od nemogućnosti gradnje krenuli u "brzinske radove". Samo od prošle zime na Blidinju je niko više od 50 novih vikendica. No, jedan od rijetkih stanovnika Blidinja i djelatnik u turizmu pri skijalištu na Blidinju Tomislav Zelenika upozorava kako su takve najave i strah kod ljudi doveli do divlje i neplanske gradnje koja može imati dugoročne posljedice.

"Otkada je prvi put u medijima spomenuto proglašenje Nacionalnog parka, a od toga ima otprilike godine dana, kroz medije se provukla i napumpala priča kako će na Blidinju biti zabranjena gradnja i kako će sve biti pod strogom zelenom zaštitom. Međutim činjenično stanje nije tako. Na javnim raspravama moglo se sasvim zgodno doći do na uvid na koji bi način bio proglašen park i koje bi bile zone zaštite te gdje bi se koja zona prostirala. Međutim, priča je kako sam rekao, transformirana u priču o zabrani gradnje, ali i do te mjere da će biti zabranjeno bavljenje poljoprivredom. Ljudi su nakon toga prionuli divljoj gradnji gdje i kako tko hoće", kaže Zelenika za Hercegovina.info.

"I da se proglasi Nacionalnim parkom ovaj dio u kojem se trenutno grade vikendice bio bi u tzv. žutoj zoni, najnižoj zoni zaštite u kojoj bi se i dalje moglo graditi po određenim pravilima. Primjerice, bila bi pravila o eksterijeru kuće, kako ona treba izgledati i postojao bi određeni prostorni plan"", dodaje on.

Zelenika i kaće kako će i da dođe do proglašenja Nacionalnog parka postojati mogućnost gradnje, one planske.

"Ako BiH otvori predpristupne pregovore u dogledno vrijeme, jedno od prvih poglavlja koje obično poslovično države kandidatkinje rješavaju je okoliš i zaštita prirode. To nosi oko 50 posto ukupnih pregovora s EU. Mi kao država ćemo morati imati 20 zaštićenog područja. Trenutno imamo samo 2 posto. Sigurno je da će kroz dogledno vrijeme doći neki vid zaštite, hoće li to biti nacionalni park ili nešto drugo to ćemo vidjeti. No to nije tako strašno, jer će se i po tim standardima opet moći graditi. Zašto stoga ljudi "ludo" bacaju svoje novce u ovom trenutku ne znam".

Gradnja se ističe on negativno odražava i na vodu.

"Postoje sumnje da se već prošle godine na Komadinovu vrelu pojavila escherichia cioli, to je voda koja dolazi s prostora parka i slijeva se na Komadinovo vrelo otkuda ljudi u Jablanici piju vodu. Pitanje je dana kada će ta voda doći i do Mostara ili Širokog Brijega. Voda u Ričici otkuda se napaja jedan dio Dalmatinske Zagore je izravno povezana tokovima s prostorima parka. Danas sutra kada se izgradi toliki broj septičkih jama kako će se to odraziti na ljude i mjesta. Naše polje je najveće u kršu i sva voda koja se odavde slije završi u Lištici, Trebižatu, Neretvi, Cetini itd. Kronično ćemo zbog toga imati problem s gradnjom vikendica".

Park je nemoćan, a krivica je na ljudima. 

"Park je tu nemoćan jer nema ovlasti. On je osnovan za vrijeme Herceg-Bosne, a županije su njegovi pravni sljednici. Naše županije i lokalne samouprave su nemoćne, jer postoji zakon koji kaže da bilo koje javno poduzeće koje je osnovalo više županija automatski prelazi u nadležnost Federacije. U Federalnom zakonodavstvu o zaštiti prirode ono poznaje samo kategoriju Nacionalni park, ali ne i Park prirode. To se najprije mora transferirati u Nacionalni park, prijeći na Federalno ministarstvo zaštite okoliša i turizma da bi se bilo što dalje radilo. Najveća je krivica ljudima koji divlje grade bez ikakvog plana".

Kada je u pitanju ovogodišnja turistička sezona na Blidinju ona će ovisiti samo o vremenskim prilikama.

"Prošle godine smo imali 53 skijaška dana, a pretprošle 76 dana. Ove godine prema prognozama snijega neće biti do Božića, a čak i do Nove godine. Nama je to pola sezone izgubljeno jer dječji raspusti su polovinom prosinca. A upravo od tada do blagdana Tri kralja je udarno i imamo najveći broj posjetitelja. Ako tada nemamo sezone, onda je ona praktički i izgubljena. S obzirom na iskustvo proteklih godina, mislim da ćemo uhvatiti pola sezone od siječnja pa nadalje, ako padne dovoljno snijega", rekao je Tomislav Zelenika za naš portal.