ZALIHE NAFTE Bosna i Hercegovina za 17 godina uspjela 'skupiti' 3% prijeratnih rezervi

FBIH umjesto 200 milijuna litara naftnih rezervi, u trenutku jedne od najvećih naftnih kriza, raspolaže sa cca. 7 milijuna litara. Razloge za ove porazne brojke treba tražiti u interesima naftnog lobija, indolentnom odnosu vlasti kao i podatku da je Operator terminali Federacije za 17 godina uspio obnoviti tek 3% prijeratnih kapaciteta za skladištenje nafte. Posljedice desetljetnog zanemarivanja ovog problema snose građani koji u ovom trenutku plaćaju skoro 3 KM za litru goriva.

"Zakonom o naftnim derivatima FBIH koji je stupio na snagu prije 7 godina, propisano je da Operator terminali Federacije je jedini ovlašten za uspostavu rezervi naftnih derivata te da predstavlja jedinu naftnu tvrtku u vlasništvu FBIH koja zastupa „državni interes“ na naftnom tržištu. Kao takav OTF je direktno odgovoran za uspostavljanje tromjesečnih zaliha nafte u FBIH koje su jedan od nezaobilaznih faktora u procesu pridruživanja Europskoj uniji", piše tačno.net.

Pitanje naftnih rezervi je pitanje nacionalne sigurnosti jedne države. Prema analizama nizozemske konzultantske kuće „Insights Global“ zalihe nafte koje postoje na teritoriji Europe na najnižoj su razini od 2008. godine. Bosna i Hercegovina je izuzeta iz ovih praćenja i analiza obzirom da su njene naftne zalihe u ovom trenutku zanemarive.

Institucija zadužena za kreiranje federalnih naftnih rezervi „OTF“, za 17 godina postojanja promijenila je deset uprava i deset nadzornih odbora, usput potrošivši milione budžetskih sredstava za isplatu plata uposlenicima čiji je broj sa inicijalno 8 ljudi danas narastao preko 100 zaposlenih i za čije plate je 2020. godine izdvojeno 4,4 miliona KM.

Broj uposlenika, nažalost, nije proporcionalan i rezultatima rada OTF-a, financiranog od strane građana FBIH, koji su plaćajući taksu od 1 fening po litri goriva, osigurali više od 60 milijuna KM za uspostavljanje naftnih rezervi. Većina ovih sredstva za kreiranje naftnih rezervi, preciznije renoviranje prije rata izgrađenih terminala, danas stoje neiskorištena na računima OTF-a.

Dostupni podaci pokazuju apsolutnu neefikasnost i nesposobnost rukovodstva ove institucije. Tako je izvršenje investicijskih planova u razdoblju 2015.-2021. godine manje od 10%. Dok je za 2020. godinu realizacija investicijskog plana nabavki manja od 2%. Prostom matematikom dolazimo do podatka da će OTF u skladu s dosadašnjom dinamikom biti u potpunosti operativan i skladištiti zakonom propisane rezerve nafte tek za nekoliko desetljeća.

Podsjećamo, Europska energetska zajednica 2012. godine dala je rok od 10 godina Bosni i Hercegovini kako bi izvršila preuzete obaveze iz Direktive 119, preciznije, kako bi FBIH uspostavila rezerve od 200 milijuna litara. S distancom od deset godina OTF kao i resorno ministarstvo predvođeno Nerminom Džindićem uspjelo je realizirati 3% od zahtijevanih količina.

Iz Tajništva Europske zajednice ističu da su pružili tehničku pomoć 2014. i 2016. godine kako bi se pomoglo našoj državi u formuliranju modela za kreiranje obaveznih zaliha naftnih derivata.

„Bosna i Hercegovina nema zakonsku regulativu o obaveznim zalihama nafte i naftnih derivata na državnoj razini. Tajništvo Energetske zajednice je pružilo tehničku pomoć u 2014. i 2016. godini kako bi pomogao Bosni i Hercegovini u formuliranju modela za hitni sistem zaliha u skladu sa Direktivom Vijeća 2009/119/EC i prilagođen je institucionalnom uređenju Bosne i Hercegovine. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa podržalo je radnu grupu koja ima zadatak da dostavi konkretne prijedloge ili radnje za model zaliha nafte na državnoj razini u skladu s Direktivom o zalihama nafte 2009/119/EC. Ipak, do danas to nije rezultiralo pozitivnim ishodom.“

Iz Tajništva naglašavaju da su u skorije vrijeme ponovili svoju spremnost da se dodatno pomogne BIH u izvršenju svojih obaveza.

Pod vodstvom Energoinvesta-Petrolininvesta Sarajevo do početka ratnih događanja BIH je imala izgrađene naftne terminale s deponiranom naftom. Nakon ratnih događanja i uspostavljanja nove teritorijalne organizacije FBIH pripala su četiri civilna terminala Blažuj, Mostar, Bihać i Živinice ukupnog kapaciteta 117 milijuna litara.

Pored civilnih, 2006. godine, OTF je od Federalnog ministarstva obrane preuzeo i vojne podzemne terminale ukupnog kapaciteta 83 milijuna litara.

Tehničko stanje ovih terminala je na vrlo niskoj razini. Posljedice su to ratnih događanja, neodgovarajućeg održavanja kapaciteta, zastarjelosti opreme kao i dugogodišnjeg propadanja zbog nedostatka bilo kakvih aktivnosti.

U 17 godina postojanja, OTF je uspio djelomično sanirati terminal u Živinicama. Svečano otvoren 2020. godine terminal u Živinicama od isprojektiranih 46 milijuna litara, danas nakon investicije vrijednosti od 5 milijuna KM, ima skladišni kapacitet od 5.9 milijuna litara što predstavlja 3 % preuzetih obaveza.

Prema izvorima u OTF-u druga faza novogradnje 40 milijuna litara bi mogla početi tek kad se imovinsko pravni odnosi riješe.

„Od preuzimanja terminala Živinice prošlo je 8 godina, a zatim do punjenja trećine prijeratnog kapaciteta ovog terminala 9 godina. Ono što je najčudnije je da je 2012. godine procjena vrijednosti terminala bila 12,1 miljuna KM, a nakon investicijskog ciklusa ulaganja od 5 miljuna KM u 2020. godini procjena tih istih vještaka bila je 14,7 milijuna KM. Tragično je da je propuštena prilika da se sanacija izvrši u potpunosti sa novoprojektiranim kapacitetom od 46 milijuna litara. Današnja količina od 5,9 milijuna litara ne može osigurati rentabilno poslovanje ovog terminala jer su troškovi vođenja skoro isti za obje pomenute opcije.“

A kako rastu cijene kao i proračuni za saniranje terminala najbolje pokazuju podaci službeni podaci iz planova nabavki OTF-a za saniranje terminala u Blažuju.

Za saniranje ovog terminala 2015. godine bilo je potrebno 1,1 milijun, 2016. godine 2,5 milijuna, 2017. godine 6,7 milijuna, 2018. godine 4,2 milijuna, 2019. godine 7,6 milijuna, 2020. godine 12 milijuna i 2021. godine 20 milijuna KM.

2022. godine OTF raspisuje natječaj u vrijednosti 21 milijun KM za sanaciju terminala u Blažuju što je trostruko više za isti kapacitet od prvobitno planirane sanacije iz 2017. godine. Razlika cijena radova od prvobitne cca. 7 milijuna KM opravdana je trostrukom ekološkom zaštitom za koju je izdvojeno 14 milijuna KM.

Uprava OTF-a također za izgradnju upravne zgrade u sklopu terminal Blažuj izdvojila je 2,7 milijuna KM. Paradoksalno, izgradnja upravne zgrade danas će koštati više nego što je bilo potrebno za sanaciju terminala 2016. godine.

Inicijalno, Energoinvest je ovaj terminal počeo graditi 1982. godine, pet godina kasnije terminal je bio operativan i napunjen naftom.

Razloge ove indolentnosti prema naftnim rezervama kao i očigledne nesposobnosti upravljačkih struktura možemo promatrati i kroz prizmu stranačkog kadroviranja. Desetljećima ključnu ulogu unutar OTF-a imaju kadrovi SDA stranke i HDZ-a. Podsjećamo, duže od desetljeća predsjednik Nadzornog odbora OTF-a bio je Rifet Fetić, šef ureda reis-u-leme.

Sadašnji dvojac na čelu ovog poduzeća su Hermedin Zornić ispred SDA stranke i Slaven Zeljko predsjednik glavnog obora HDZ-a Mostar.

Hermedin Zornić koji je bio direktor u razdoblju 2014. do 2016. te od 2019. godine do danas, ističe da je problem sanacije terminala uzrokovan neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

„Gledajući zakonom propisane količine, situacija nije dobra ali u superlativu mogu govoriti da smo se mi u zadnje dvije godine pomjerili s mrtve točke. Mi imamo sad 7 milijuna litara zaliha u smislu rezervi koje mogu nešto značiti“.

Govoreći o rastu cijena obnove terminala Blažuj, Zornić visinu natječaja opravdava ekološkim i eeropskim standardima koji su morali biti zadovoljeni.

„Cijena natječaja je porasla jer tadašnji projekti nisu bili usklađeni s traženim standardima. Radio sam doprojektiranje tog terminala da bi izgradnja bila usuglašena sa svim standardima, ali sam prije toga morao završiti imovinsko-pravne odnose koji su konačno riješeni nakon 25 godina. Mi smo imali neke žalbe na LOT 1 ali ja očekujem da ćemo s realizacijom krenuti početkom svibnja ili travnja. Izgradnja ovog terminala direktno će utjecati i na cijene koje plaćaju krajnji korisnici.“

Kome smeta regulacija tržišta  

U ranijim izjavama za medije Hermedin Zornić istakao je da su Terminali smetnja. S ove vremenske distance ističe da je ta njegova izjava bila „navijačka“. Međutim naglašava da bi u situaciji u kojoj bi FBIH imala zakonom propisane rezerve nafte, mogli regulirati tržište.

„Mi jednostavno ne možemo biti prijetnja nikome jer nismo registrirani za bilo kakvu trgovinu naftom. Mi smo društvo koje skladišti naftu u smislu nekih izvanrednih okolnosti, rata, požara, zemljotresa. Međutim kada bi imali zakonom propisane količine nafte i izlaskom vrijednosti naših roba mogli bi regulirati tržište ali to je u domenu Vlade FBIH kao i zakona. Zakon o slobodnom formiranju cijena prema mom mišljenju je nekorektan gledajući na druge zakone ali nisam ja taj koji može govoriti o tome da li je zakon ispravan ili nije.“

Željeznice FBIH i tadašnji direktor OTF-a Džemal Bašić 2016. godine potpisali su ugovor kojim je potvrđena spremnost Željeznica FBIH da prevoze naftu za rezerve na razini BIH.

Vlada FBiH je na sjednici, održanoj početkom veljače te godine, donijela zaključak po kojem zadužuje nadležna ministarstva da preduzmu potrebne mjere da se naftni derivati pri uvozu voze željeznicom, da osiguraju adekvatnu kontrolu prodaje naftnih derivata i poduzme mjere da se onemogući korištenje lož-ulja kao pogonskog goriva.

Do danas, Zakon o prevozu opasnih materija nije prošao parlamentarnu proceduru. OTF direktno je sudjelovao u radnoj grupi oformljenoj 2017. godine koja treba izraditi nacrt zakona. Kako Zornić ističe, stavovi su usuglašeni osim u članku 5. gdje postoji spor.

„Predložio sam da pravne osobe koja prevoze robu željeznicom plaćaju 1 fening po litri, a osobe  koja vrše prevoz autocisternama 3 feninga i tu je problem. Pitanje svih pitanja je da imamo razliku od 2 feninga u načinu prijevoza, a deflaciju robe 900 tisućatona. Tko uzima 18 milijuna? Netko uzima. Ja sad ne ulazim u analizu prevoze li se sada robe koje nisu u skladu sa zakonom, je li kvantitet ili kvalitet robe bitan i kolike posljedice ostavlja kretanje cisterni teških 50 tona na naše prometnice. Najvažnije pitanje je i bi li šverc bio moguć ukoliko bi se nafta prevozila željeznicom. Mislim da u tom kontekstu OTF može biti ključan za ulazak i izlazak nafte u FBIH.“