ZBOG RATNOG ZLOČINA U GAZI Evo koje bi europske zemlje uhitile Netanyahua, a koje bi mu ponudile zaštitu

Međunarodni kazneni sud (ICC) u četvrtak je izdao naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, optužujući ih za navodne ratne zločine u Gazi.

Sud navodi da Netanyahu i Gallant "snose kaznenu odgovornost" za "ratni zločin izgladnjivanja kao metode ratovanja" te za "zločine protiv čovječnosti, uključujući ubojstva, progone i nečovječna djela", kao i za "namjerno usmjeravanje napada na civilno stanovništvo".

Reakcije na odluku

Izrael je više od godinu dana uključen u rat u Pojasu Gaze, koji je usmjeren na iskorjenjivanje Hamasa nakon napada palestinske militantne skupine 7. listopada 2023. Netanyahuov ured odbacio je optužbe kao "apsurdne i lažne", tvrdeći da su suci ICC-a motivirani "antisemitskom mržnjom prema Izraelu".

Sjedinjene Američke Države, koje nisu potpisnice Rimskog statuta, također su kritizirale odluku. Predsjednik Joe Biden nazvao ju je "nečuvenom" i obećao podršku Izraelu.

Mogućnost uhićenja

Teoretski, nalozi ICC-a znače da bi Netanyahu i Gallant mogli biti uhićeni ako posjete bilo koju od 120 zemalja potpisnica Rimskog statuta. Međutim, nekoliko europskih zemalja već je signaliziralo da ih neće uhititi.

Nizozemska, Irska, Belgija, Španjolska, Austrija i Slovenija izjavile su da će poštovati nalog i uhititi izraelske čelnike ako uđu na njihov teritorij.

Mađarska je najavila da neće izvršiti uhićenje i pozvala Netanyahua u posjet.
Češka i Njemačka izrazile su rezerve prema nalogu, dok su Francuska i Italija priopćile da razmatraju pravne implikacije.

Primjer iz rujna, kada ruski predsjednik Vladimir Putin nije uhićen u Mongoliji, iako je također predmet naloga ICC-a, naglašava ograničene mogućnosti provedbe ovih naloga u praksi.

Odluka ICC-a izazvala je podjele unutar međunarodne zajednice, dok Europske zemlje nastoje pronaći ravnotežu između poštovanja međunarodnog prava i političkih interesa.