ZASTRAŠUJUĆA STRANA PANDEMIJE Oko 500 mladih i djece se htjelo ubiti tijekom drugog lockdowna

Istraživanje Sveučilište bolnice Essen pokazalo je zastrašujuće brojke o broju djece i mladih ljudi koji su htjeli oduzeti sebi život tijekom drugog “lockdowna” u Njemačkoj.

Prema tom istraživanju, zabilježeno je oko 500 pokušaja djece i mladih koji su za vrijeme trajanja drugog lockdowna htjeli sebi oduzeti život. To je rezultat studije Sveučilišne bolnice u Essenu u kojoj su analizirani brojevi iz 27 jedinica intenzivne njege.

Pedijatar i liječnik intenzivne njege prof. Christian Dohna-Schwake (50) iz UK Essen surađivao je na istraživanju.

"To je tri puta više pokušaja samoubojstva u 2021. nego u usporednom razdoblju od sredine ožujka do kraja svibnja u godinama od 2017. do 2019.", rekao je Dohna-Schwake, prenosi Fenix.

Dohna-Schwake je zamijetio povećan broj pokušaja samoubojstva mladih u proljeće 2021., zbog čega je kontaktirao kolege s drugih jedinica intenzivne njege. S njima je već uspostavljen kontakt zbog istrage o takozvanoj kolateralnoj šteti od pandemije kod djece i adolescenata tijekom prvog lockdowna.

"Korona mjere i produženi školski praznici mogli bi dovesti do teške depresije kod djece i adolescenata", upozorava liječnik.

Djeca i mladi najčešće pokušavaju oduzeti sebi život padom s prozora ili trovanjem npr. tabletama, pokazalo je istraživanje.

Već 2020. godine liječnici su proveli istraživanje kod pacijenata koji su im došli u bolnicu je li do nesreće uzrokovane namjerno. No, u prvom zatvaranju uglavnom se radilo o rekreativnim nesrećama, koje su, s obzirom na pretežno lijepo vrijeme u to vrijeme, bile rezultat nenadziranih sportskih aktivnosti, a ne depresivnog raspoloženja i čežnje za smrću.

To se značajno promijenilo s drugim lockdownom.

"Češći pokušaji samoubojstva počeli su u studenom 2020. i, uz mješavinu popuštanja i zatezanja mjera, oteglo se na gotovo šest mjeseci", kaže prof. Dohna-Schwake.

Liječnik to vidi naprijed-natrag kao jedan od glavnih uzroka očaja među mladima.

Povećanje potrošnje digitalnih medija također je moglo igrati ulogu.

"Nakon mjeseci školovanja kod kuće i nedostatka pravih međuljudskih kontakata, oni igraju ulogu koju ne treba podcijeniti", rekao je prof. Dohna-Schwake.

Sada postoje studije koje dokazuju povezanost vremena ispred ekrana i simptoma depresije, stanja iscrpljenosti, poremećaja prehrane i slično.
"Važna prevencija protiv svega ovoga bila bi ovaj put da škole ostanu otvorene što je dulje moguće", zaključio je prof. dr. Dohna-Schwake