Zašto Amerikanci uvijek glasuju utorkom u studenom?
U početku su izbori mogli da se održe u bilo kom periodu od 34 dana prije prve srijede u prosincu, kada je trebalo da se okupljaju elektori i da daju svoj glas prema rezultatima izbora u saveznim državama. Ovaj sistem se pokazao manjkavim, pošto glasovanja po saveznim državama nisu održavana u istom danu, pa su prvi rezultati uticali na potonje.
Zato je 1845. Kongres odredio utorak poslije prvog ponedjeljka u studenom. Utorak je izabran zato što se mislilo da je to dan kada će stanovnici imati najmanje obveza. Vikend nije mogao pošto je većina nedjeljom išla u crkvu, a srijeda je bila pijačni dan. Bilo je, međutim, nezgodno da se izbori održavaju prvog utorka u studenom, zato što je moglo da se desi da utorak padne na 1. studenog, kada je kršćanski blagdan Svi sveti, odnosno Noć vještica.
Također 1. studenog su mnogi poslovni ljudi sređivali račune od prošlog mjeseca. Prema proceduri, elektori se sada skupljaju u prijestolnicama saveznih država prvog ponedjeljka poslije druge srijede u prosincu - ove godine 19. prosinca - da daju svoje glasove, koje će Kongres prebrojati i potvrditi početkom siječnja. Inauguracija je zakazana za 20. siječanj.
Postoji, međutim, teoretska mogućnost da nijedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu od ukupno 538 elektora. Tada o predsjedniku glasaju članovi Predstavničkog doma, ali tako da svaka država ima jedan glas. Tu se krije mogućnost da ni Donald Tramp niti Hilari Klinton ne budu izabrani. Na ovogodišnjim izborima postoji šansa da nezavisni kandidat Evan Makmalin pobjedi u Juti, tradicionalno naklonjenoj republikancima, ali u kojoj su u većini mormoni koji ne gledaju pretjerano blagonaklono na Trampa.
Ako Makmalin pobjedi u Juti, a ni Tramp niti Klinton ne osvoje 270 elektora, sve troje kandidata će biti ravnopravni na glasovanju u Predstavničkom domu.
Glasalo više od 27 milijuna građana
Više od 27 milijuna Amerikanaca iskoristilo je mogućnost da glasa prije 8. studenog, kada su zakazani predsjednički izbori. Demokratski glasači su bili brojniji od republikanaca na tom ranijem glasanju u pojedinim američkim saveznim državama, ocijenili su stručnjaci i dodali da se tom glasovanju odazvao manji broj mladih i Afroamerikanaca, koji čine osnovnu komponentu pobjede Baraka Obame na izborima 2008. godine.
Profesor na Univerzitetu u Floridi Majkl Mekdonald ocijenio je da na glasače koji su se odlučili da ranije izađu na izbore, nema utjecaja ponovno pokretanje afere elektronske pošte Hillari Klinton. Amerikanci predsjednika biraju između 2. i 8. studenog posrednim glasovanjem, a ishod ne određuje ukupan broj glasova, nego broj elektora koje kandidati dobivaju u svakoj državi po principu "pobjednik nosi sve".
Većinom se zna kako će koja država glasati, ali se nekih desetak koleba od izbora do izbora. McDonald je rekao da za sada Clintonova ima prednost u Nevadi, Virdžiniji i Koloradu i dodao bi Trampu bilo potrebno da pobjedi u skoro svim ostalim državama da postane predsjednik. Prema njegovim riječima, tom ranijem glasovanju su se najviše odazvali bijelci, žene i Latinoamerikanci koji žive u SAD.
Vezani članci