Vladimir Putin: U Ukrajini se nalaze legije NATO saveza

"U zadnje vrijeme često kažemo Ukrajinska vojska, no tko se zapravo tamo bori? Zaista u Ukrajini postoje naoružane, djelomično službene jedinice, no u većem broju radi se o dobrovoljnim nacionalističkim bataljunima", rekao je Putin.

"Namjera ukrajinskih trupa povezana je s ostvarivanjem geopolitičkog cilja ograničavanja Rusije", dodao je Putin obraćajući se studentima u St Petersburgu.

"Ukrajinska vojska nije vojska, već strana legija, u ovom slučaju strana legija NATO saveza, čiji cilj nije ostvarivanje ukrajinskih nacionalnih interesa", smatra Putin.

Kijev je pokazao manjak volje za pronalazak političkih rješenja izlaska iz krize, a očito je kako je primirje iskorišteno za pregrupiranje snaga i nabavku oružja.

"Nažalost kijevske vlasti odbile su poći putem mirnog rješenja. Nije im u interesu doći do rješenja koristeći se političkim sredstvima. Kijevske vlasti u istočnim regijama za rješenje krize u početku su koristile policiju, zatim sigurnosne službe, a onda i vojsku", rekao je Putin.

"U Ukrajini je na snazi građanski rat i, po mom mišljenju, mnogi Ukrajinci to već razumiju", dodao je.

Nije dugo prošlo prije nego li je stigao odgovor iz NATO saveza od strane glavnog tajnika, Jens Stoltenberga, koji je izjave o legijama NATO saveza nazvao besmislicama.

"Izjava da se u Ukrajini nalaze legije NATO saveza su besmislica. Nema nikakve NATO legije", rekao je Stoltenberg.

Zaoštravanje sukoba

Ionako dovoljno napeta situacija u Ukrajini u posljednja dva tjedna dodatno se narušila. Do eskalacije nasilja došlo je nakon kontroverznog incidenta na kontrolnoj točki kontroliranoj od strane Kijeva u blizini grada Volnovakha, kada je 13. siječnja ubijeno 13 putnika.Optužbe za incident međusobno se prebacuju između Kijeva i pobunjenika.

Nakon toga, 18. siječnja, Kijev je naredio veliki napada na područja pod kontrolom pobunjenika. Vođe samoproglašene republike Donetsk prozvale su službeni Kijev za pokušaj ponovnog započinjanja rata.

Sukobi između Ukrajinskih i pobunjeničkih snaga dosegli su svojevrsan klimaks prošlog tjedna kada je napadnut grad Mariupol, koji se nalazi u regiji Donetsk. Najmanje 30 ljudi je smrtno stradalo, dok ih je otprilike stotinu ranjeno.

I za taj napad sukobljene strane optužuju jedna drugu, dok pobunjenici inzistiraju na činjenici da u blizini nemaju dovoljno teškog naoružanja kojim bi mogli izvršiti napad.

Zapadne zemlje nadovezale su se na napad ponovno optuživši Rusiju za pomaganje pobunjeničkim snagama, te su pozvale na uvođenje još jednog kruga sankcija protiv Rusije.

Predsjednik Amerike, Obama, izjavio je kako će "Po pitanju Ukrajine istražiti mogućnosti za pojačavanje pritiska protiv Rusije".

Istovremeno, oglasio se i ministar gospodarstva SAD-a, Jack Lew, koji je naglasio kako "SAD na raspolaganju imaju dovoljno alata za pojačavanje pritiska protiv Rusije. Vidjeli smo da sankcije djeluju tako da izazivaju kaos u gospodarstvu, neću napraviti popis alata koji su nam na raspolaganju, ali imamo ih", rekao je Lew.

I poljski predsjednik Bronislaw Komorovsky je pozvao Europsku uniju da razmotri proširivanje sankcija protiv Rusije i rekao "Odgovor zapada morao bi biti jako čvrst".

Njemački ministar vanjskih poslova, Frank-Walter Steinmeier , najavio je mogućnost novih restrikcija.

"Napad ili velika ofenziva pobunjenika na Mariupol bila bi dovoljno velika promjena situacije na koju bismo morali odgovoriti", rekao je Steinmeier.

"Prijetnje novim sankcijama potpuno su destruktivne i neopravdane, a pokazat će se i da se radi o kratkovidnoj politici", rekao je Putinov glasnogovornik, Dimitry Peskov.

"Umjesto pojačavanja pritiska na one koji odbijaju započeti dijalog i riješiti sukob na mirni način, čujemo kako žele nastaviti s ekonomskom ucjenom Rusije", dodao je Peskov.

Izvor: rt.com