TURSKA BIrači danas odlučuju hoće li Erdogan vladati još 5 godina

Građani Turske glasaju na presudnim predsjedničkim izborima kako bi odlučili treba li Recep Tayyip Erdogan ostati na vlasti nakon 20 godina.

Njegov protukandidat Kemal Kılıçdaroğlu, podržan širokim savezom opozicije, ističe ove izbore kao referendum o budućem smjeru Turske.

Predsjednik, koji je favorit za pobjedu, obećava novo razdoblje ujedinjenja zemlje oko "turskog stoljeća".

Najvažnije pitanje inflacija i rast troškova života

Biračka mjesta zatvaraju se u 17:00 sati po lokalnom vremenu. Turci koji žive u Europi i SAD-u već su glasali.

Izlaznost u prvom krugu je bila impresivnih 88,8 posto, a Erdoganova prednost iznosila je 2,5 milijuna glasova. Zbog toga su oba kandidata usmjerena na osam milijuna birača koji nisu glasali - ali bi to mogli učiniti ovaj put.

Prije drugog kruga, Kılıçdaroğlu je optužio svog suparnika za nelojalnu igru blokirajući njegove tekstualne poruke biračima dok su poruke predsjednika prolazile.

Opozicijske stranke mobiliziraju vojsku volontera kako bi osigurale da ne dođe do manipulacije glasovima.

Međunarodni promatrači govorili su o neujednačenim uvjetima nakon prvog kruga. Međutim, nije bilo naznaka da bi bilo kakve nepravilnosti u glasanju promijenile rezultat.

Oporba promovira skromnost i bliskost običnom čovjeku

Kılıçdaroğlu je na posljednjem danu kampanje obećao potpuno drugačiji stil predsjedništva: "Nemam interes živjeti u dvorcima. Živjet ću kao vi, skromno... i rješavati vaše probleme."

Bio je to udarac na Erdoganov ogroman kompleks palača na rubu Ankare u kojeg se preselio kada je 2014. godine prešao s premijerske pozicije na poziciju predsjednika. Nakon preživljavanja neuspjelog vojnog udara 2016. godine, preuzeo je opsežne ovlasti, uhitio desetke tisuća ljudi i preuzeo kontrolu nad medijima.

Stoga je imao simbolično značenje kada je u subotu posjetio mauzolej premijera koji je pogubljen od strane vojske nakon vojnog udara 1960. godine. "Era vojnih udara je završena", izjavio je, povezujući trenutnu stabilnost Turske s vlastitom autoritarnom vladavinom.

Duboko podijeljeno društvo

Turska je, međutim, duboko podijeljena, pri čemu je predsjednik oslonjen na podršku baze vjernika i nacionalista, dok su pristaše njegovog suparnika uglavnom sekularne - ali mnogi od njih također su nacionalisti.

Danima su se dvojica muškaraca međusobno vrijeđala. Kılıçdaroğlu je optužio predsjednika za kukavičluk i izbjegavanje poštenih izbora; Erdogan je rekao da mu je suparnik na strani "terorista", aludirajući na kurdske militante.

No, nakon nekoliko dana zapaljive retorike o vraćanju milijuna sirijskih izbjeglica kući, kandidat opozicije vratio se najvažnijem pitanju Turske - ekonomskoj krizi, a posebno njenom utjecaju na siromašna kućanstva, piše BBC.

Jedna 59-godišnja žena i njen unuk pridružili su mu se na pozornici objašnjavajući kako joj je mjesečna plaća od 5.000 lira (250 eura) postala nemoguća za život jer joj je najam skočio na 4.000 lira (200 eura). Možda je to bila inscenirana situacija, ali to je priča koja se ponavlja diljem Turske, s inflacijom od gotovo 44 posto i plaćama i državnom pomoći koje ne mogu držati korak.

Ekonomisti tvrde da je Erdoganova politika smanjivanja kamatnih stopa umjesto njihova povećanja samo pogoršala stvari.

Troškovi života se utrostručili

Turska lira dosegnula je rekordno niske razine, potražnja za stranom valutom porasla je, a neto devizne rezerve središnje banke su prvi put od 2002. godine u negativnom području. Na istoku Ankare, u kvartu Kirikkaleu, iznikli su visoki stambeni tornjevi. Izgleda kao doba prosperiteta za ovaj grad koji vodi Erdoganova stranka.

No, mnogi ljudi ovdje se bore.

Fatma vodi frizerski salon već 13 godina, ali posao joj je opao posljednje dvije godine, a troškovi najma i proizvoda za kosu su se strmoglavili.

Glasala je za ultranacionalističkog kandidata koji je zauzeo treće mjesto i ne vjeruje dvojici muškaraca koji su ostali u utrci.

Nekoliko vrata dalje, Binnaz radi na šivaćem stroju u trgovini za popravak odjeće.

Ljudi si ne mogu priuštiti nove haljine, pa ona zarađuje puno više, iako joj se mjesečni najam utrostručio na 4.000 lira. Unatoč turskoj opustošenoj ekonomiji, ona vjeruje predsjedniku. Ispred jednog supermarketa, Emrah Turgut kaže da također ostaje uz gospodina Erdogana jer nema vjere u drugu opciju i vjeruje predsjednikovim neutemeljenim tvrdnjama da najveća oporbena stranka surađuje s teroristima.

Druga najveća oporbena stranka u Turskoj, HDP, demantira bilo kakvu vezu s militantnim PKK-om, ali predsjednik Erdogan je iskoristio njihovu podršku suparničkom kandidatu kako bi sugerirao vezu s teroristima.

Tko god pobijedi u nedjelju, turski parlament već je čvrsto u rukama Erdoganove islamistički nastrojene stranke AKP i njihovog krajnje desničarskog nacionalističkog saveznika, MHP-a.

AKP također ima najmlađeg zastupnika koji je stigao u parlament pred same predsjedničke izbore.

Zehranur Aydemir, 24, vjeruje da će, ako pobijedi, postaviti temelje za stoljeće u kojem će Turska postati globalna sila: "Sada Turska ima veći vizionarski pogled, može sanjati veće snove."

To je još jedan grandiozni Erdoganov projekt, ali Turskoj će popravljanje ekonomije biti vjerojatno hitniji zadatak, bez obzira tko pobijedi u drugom krugu.