TROŠIMO PLANETU Ušli smo u ekološki dug

29. srpnja ušli smo u ekološki dug! Za razliku od prošle godine, kada se Dan ekološkog duga obilježio 22. kolovoza kao izravna posljedica promjene ponašanja ljudi širom svijeta u borbi protiv pandemije covid-19, ove godine se taj dan vratio na kraj srpnja, što je tek dva dana kasnije u odnosu na 2019. godinu.

Dan ekološkog duga je dan kada potrebe čovječanstva prema prirodi nadmašuju ono što Zemljini ekosistemi mogu obnoviti u jednoj godini. Tako smo sa ovim danom potrošili Zemljin 'proračun' za cijelu 2021. godinu i započeli 'život na dug'.

Značajni pokretači za brži ulazak u dug ove godine su povećanje ugljeničnog otiska za 6,6% u odnosu na prošlu godinu, kao i smanjenje globalnog biokapaciteta šuma za 0,5%, velikim dijelom zbog naglog porasta krčenja šuma u Amazoniji. Samo u Brazilu je 2020. izgubljeno 1,1 milijun hektara, a procjene za 2021. godinu ukazuju na povećanje krčenja šuma za 43% u odnosu na prethodnu godinu.

Unutar 'proračuna' Zemljinih prirodnih resursa bili smo sve do oko 1970. godine, kada je Dan ekološkog duga obilježen 23. prosinca. Već 1980. godine smo u dug ušli 13. listopada, a 2010. godine 28. kolovoza. Svake godine se, sa izuzetkom 2020. godine, dan ekološkog duga obilježava sve ranije.

Iz Mreže za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network) koja vrši ova mjerenja, priopćeno je da čovječanstvo trenutno koristi 74% više od onoga što ekosistemi planete mogu obnoviti. Konkretnije, trošimo 1,7 planeta, iako nam je na raspolaganju samo jedna, navodi Euractiv.

Zemlja koja prva ulazi u ekološki dug ove godine je Katar i to već 9. veljače. Među državama u našoj regiji u ekološki dug prva je ušla Slovenija, 30. travnja. Crna Gora je zakoračila u dug 23. svibnja, Hrvatska 6. lipnja, Bosna i Hercegovina 17. lipnja te Sjeverna Makedonija - 10. srpnja. Srbija je u dug ušla ove subote (31. srpnja), a Albanija tek 12. listopada.

Dan ekološkog duga pada točno sto dana prije Klimatskog summita COP26. Danas, kada svjedočimo velikom broju prirodnih katastrofa, važnije je nego ikada ranije da državni čelnici donesu odluke koje će biti u skladu sa boljom klimatskom budućnošću.