Tri četvrtine boraca u Siriji i Iraku iz Belgije, Francuske, Njemačke i Engleske

Riječ je o istraživanju pod naslovom "Fenomen stranih boraca u Europskoj uniji", koje je provela skupina iz Međunarodnog centra za suprotstavljanje terorizmu (ICCT) iz Den Haaga. U studiji se iznosi dosadašnja statistika tog fenomena koji se tretira kao sigurnosna ugroza, te iznose preporuke kako se s time suočiti.

Od 4100 džihadističkih boraca iz Europe, 90 posto ih je raslo u stambenim naseljima uz velike europske gradove, gdje su se postupno, međusobnom radikalizacijom, ali i utjecajem iz inozemstva, stvarale skupine fanatika i potencijalnih boraca - terorista koji po povratku s ratišta iz Iraka i Sirije u svoje matične zemlje predstavljaju sigurnosnu prijetnju i izazov, čak i u društvima gdje nije bilo terorističkih napada, navode nizozemski istraživači. Takve su skupine u europskim gradovima često povezane s klasičnim kriminalom, a među članovima je i dosta onih s mentalnim teškoćama, navode istraživači.

Njihova je sugestija državnim i lokalnim vlastima proces deradikalizacije i integracije u društvo onih koji se vrate s bojišta te obučavanje čuvara u zatvorima i socijalnih djelatnika u lokalnim sredinama zbog onih koji će i dalje predstavljati opasnost.

Od ukupnog broja Europljana koji su otišli u rat u Siriji i Iraku do sada ih se vratila oko trećina, a na bojištu ih je poginulo oko 600.

Relativno je najveći broj povratnika u Englesku.

Radikalizirani pojedinci koji odlaze u Irak i Siriju obično su u dobi od 18 do 30 godina, ali je među njima i oko 7 posto maloljetnika, a ima i žena.

Hina