TKO JE MARK RUTTE? Nizozemski premijer novi je čelnik NATO saveza, a evo kojih 5 izazova ga očekuje od listopada

Odlazeći premijer Nizozemske Mark Rute suočit će se s pet izazova kada preuzme funkciju generalnog tajnika NATO – mogućim povratkom Donalda Trump u Bijelu kuću, pitanjem vojne podrške Ukrajini, europskim liderima naklonjenim ruskog predsjedniku Vladimiru Putinu, pritužbama iz istočnog bloka i nedostatkom novca za obranu, piše Politiko.

Ruteova kampanja za generalnog tajnika okončana je u četvrtak kada je osigurao podršku svih 32 zemalja članica NATO-a. Rumunjska je posljednja koja je najavila svoju podršku pošto se rumunjski predsjednik Klaus Johanis povukao iz trke za novog generalnog tajnika Alijanse.

Povratak Trumpa u Bijelu kuću

Mandat aktualnog generalnog tajnika NATO Jensa Stoltenberga završava se 1. listopada, a po dolasku na funkciju Rute će se, prije svega, suočiti s mogućim povratkom na vlast bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, koji je skeptičan prema NATO, imajući u vidu da će predsjednički izbori u Americi biti održani četiri tjedna nakon što Rute preuzme novu funkciju.

Tijekom kampanje, Tramp je zaprijetio da će prekinuti američku pomoć Ukrajini ako se vrati u Bijelu kuću, što bi moglo nanijeti ozbiljan udarac kredibilitetu NATO saveznika u pomaganju Ukrajini u obrani od Rusije, s obzirom na to da su SAD daleko najveći donator vojne pomoći Kijevu, navodi Politiko.

Uz to, ponovni izbor Trumpa će skoro sigurno poremetiti plan NATO da pripremi Ukrajinu za buduće članstvo u Alijansi, dodaje Politiko i podsjeća da je Trump rekao za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je možda "najveći trgovac od bilo kog političara koji je ikada živio" jer je nedavno otišao iz SAD sa 60 milijardi dolara, a po dolasku u Ukrajinu rekao da mu treba još toliko.

Pomoć Ukrajini za obranu od zimske ofanzive

Drugi izazov za Rutea bit će podrška Ukrajini jer, čim stupi na funkciju, Kijev će ga zvati u pomoć s približavanjem zime.

Posljednjih mjeseci Rusija je pojačala napade protiv ukrajinskih termoelektrana i brana, a Stoltenberg kaže da ključ leži u više sistema protuzračne obrane koji bi mogli zaštititi elektroenergetsku infrastrukturu, kao i osoblje za održavanje koje radi na popravci oštećenih objekata.

Zemlje NATO se bore da pošalju, ili u slučaju Ruteove Nizozemske, da izgrade PZO sustave.

Ali Europa nema toliko toga da pošalje, napredak u SAD je odložen u Kongresu, a zemlje koje su blizu Rusiji manje su nego voljne da se odreknu svojih zračnihštitova, napominje Politiko.

Članice NATO-a trebaju više trošiti na obranu

Treći izazov za Rutea bit će da primora NATO članice da više troše za obranu.

NATO je ovog tjedna proslavio rekordan broj od 23 saveznika koji su dostigli cilj izdvajanja dva posto BDP za potrošnju na obranu, ali to znači da trećina Alijanse još ne ostvaruje taj cilj, unatoč tome što je to obećanje dalo prije 10 godina.

Južnoeuropske nacije su među onima s najmanjim proračunom za vojsku.

Istočno krilo NATO-a "ne miriše" Rutea

Kao četvrti izazov pred Ruteom navodi se da zemlje na granici s Rusijom nisu njegovi najveći obožavatelji.

"Bili su ljuti zbog niske potrošnje Nizozemske za obranu i posebno su uznemireni zbog toga što je glavna uloga u NATO uvijek išla zapadnim i sjevernim europskim zemljama, iako su zemlje istočnog krila u Alijansi već četvrt stoljeća", ukazuje Politiko.

Tako estonska premijerka Kaja Kalas nije ušla u trku za generalnog tajnika NATO nakon što joj je rečeno da neće dobiti podršku zemalja kao što su SAD, Francuska i Njemačka, a rumunjski predsjednik Klaus Johanis dobio je samo podršku Mađarske.

Zemlje istočnog krila sada će vjerojatno tražiti bolju zastupljenost na sekundarnom nivou NATO, odnosno mjesto zamjenika generalnog tajnika i mjesta njegovog pomoćnika.

A kako će jedan od prvih zadataka Rutea biti da, kao šef NATO, imenuje zamenika, očekuje ga pritisak da na to mjesto postavi nekoga iz istočnih zemalja, ocjenjuje Politiko.

Europski lideri koji su naklonjeni Putinu

Peti izazov za Rutea predstavljat će europski lideri koji su naklonjeni Putinu.

"Nije samo Trump taj kojeg će Rute morati uvjeriti da NATO ostane živ i zdrav. Širom Europe cvjetaju prema NATO-u skeptične i krajnje desničarske stranke koje vole Putina", tvrdi Politiko.

Kao primjer portal navodi Francusku kao zemlju na pragu parlamentarnih izbora koji bi mogli dovesti do velikih dobitaka za krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, što je primoralo Stoltenberga da uputi molbu Parizu da "održi NATO jakim".

Lider krajnje desničarske nizozemske Partije slobode Gert Vildrs, od kojeg je Ruteova Narodna partija za slobodu i demokraciju izgubila na izborima, ranije je rekao za Putina da mu "aplaudira kao što aplaudira Trumpu na tome što su lideri, koji tamo stoje u ime ruskog i američkog naroda".

Sve u svemu, jedne stvari Rute se ne treba plašiti - njegov novi posao neće biti dosadan, zaključuje Politiko.