TKO JE LAI CHING TE Kina nezadovoljna novim predsjednikom Tajvana, on obećava ostanak na strani demokracije

Tajvan je za svog predsjednika izabrao Lai Ching-tea, nekadašnjeg borbenog zagovornika neovisnosti Tajvana, a sada ključnog zagovornika napora Demokratske progresivne stranke za održavanje mira s Pekingom dok odbija njegovu agresiju.

Iskusni političar, poznat i kao William Lai, predstavlja vladajuću, nezavisno orijentiranu Demokratsku progresivnu stranku (dpp). Prije nego što je postao potpredsjednikom 2020. godine, bio je zakonodavac, popularni dvostruki gradonačelnik Tainana, južnog grada, te od 2017. do 2019. godine premijer pod odlazećom predsjednicom, Tsai Ing-wen. Obećao je držati se opreznog pristupa gđe Tsai prema najosjetljivijem pitanju otoka: Tajvan je u praksi neovisan od Kine, pa daljnje izjave po tom pitanju nisu potrebne.

Tijekom tijesno vođene utrke, Lai je obećao usko surađivati s Sjedinjenim Državama kako bi izgradio obranu Tajvana u vrijeme kada su povjerenje između Pekinga, Tajpeja i Washingtona narušeni i kada eskalirajuće kinesko vojno uznemiravanje prijeti pretvoriti se u otvoreni sukob.

Izbori na Tajvanu pokazali su svijetu da "između demokracije i autoritarizma, mi ćemo stajati na strani demokracije", rekao je Lai, koji je potpredsjednik od 2020., u pobjedničkom govoru u subotu. "Želim zahvaliti tajvanskom narodu što je napisao novo poglavlje u našoj demokraciji", rekao je.

Osvojio 40 posto glasova

Osvojio je 40 posto glasova u usporedbi s 33 posto za Hou Yu-iha, kandidata oporbene stranke Kuomintang, ili Nacionalističke stranke. Utrka je bila neobično tijesna zbog popularnosti trećeg kandidata, Ko Wen-jea, iz mnogo manje Tajvanske narodne stranke, koji je dobio 26 posto glasova.

64-godišnji na Harvardu obrazovani bivši liječnik, koji se također zove William, preuzet će dužnost u svibnju, produžujući osmogodišnju vladavinu svoje stranke za nezapamćeni treći mandat.

Međunarodno, Laijevo predsjedništvo vjerojatno će biti ocijenjeno po tome koliko dobro upravlja sve ratobornijim Pekingom i može li izbjeći veliku krizu u regiji.

Kineska vojna aktivnost

Kineska komunistička partija nikada nije vladala Tajvanom, ali tvrdi da je samoupravni otok od 23 milijuna stanovnika dio njezina teritorija i redovito prijeti da će preuzeti kontrolu silom ako Tajpej ikada formalno isključi "ujedinjenje".

Xi Jinping, snažni vođa Kine koji promiče velike narative o nacionalnom "pomlađivanju", dramatično je eskalirao vojnu aktivnost oko Tajvana u posljednjih nekoliko godina i proglasio ujedinjenje "neizbježnim". U kampanji se Lai prikazao kao siguran i poznat izbor za odvraćanje Houa, koji je zagovarao kompromis s Pekingom kako bi se smanjile napetosti. Stalno je obećavao da će nastaviti pristup predsjednice Tsai Ing-wen, koja se povlači nakon što je ispunila ograničenje od dva mandata, naglašavajući koliko je njegov prethodnik bio utjecajan u oblikovanju tajvanske obrane i vanjskopolitičke rasprave.

Kao i Tsai, Lai tvrdi da je otvoren za razgovore s Xi-jem, ali samo kao jednak. Pozvao je Peking da preispita taktike pritiska, ali kaže da "nema iluzija" o njegovim namjerama.

Umjesto da pokušava ugoditi Pekingu, Lai je rekao da će se usredotočiti na osiguranje globalnog statusa Tajvana jačanjem veza sa Sjedinjenim Državama i drugim prijateljskim demokracijama. Želi nastaviti vojne reforme, zaštititi politiku od miješanja i osigurati gospodarstvo od prisile.

Taj će plan biti ograničen gubitkom većine DPP-a u zakonodavstvu. Sposobnost Kuomintanga da blokira Laija učinit će ga krhkim u očima Pekinga, koji će koristiti "taktike pritiska" u nadi da će ga svrgnuti na sljedećim izborima, rekao je Wen-Ti Sung, nerezidentni suradnik na Atlantskom vijeću.

Peking je jasno dao do znanja svoje neslaganje s Laijem. Kineski dužnosnici smatraju ga "separatistom" zbog njegovih stavova o suverenitetu Tajvana i rekli su da bi on donio "ozbiljnu opasnost" za odnose preko tjesnaca.

"Kinesko komunističko vodstvo će definitivno reći da je Lai gori od Tsai", rekla je Shelley Rigger, stručnjakinja za tajvansku politiku na Davidson Collegeu.

Suradnja sa SAD

Kineski vođe su se obvezali na strategiju "vječne eskalacije", rekla je, i "za njih bi priznavanje da bilo koji vođa DPP-a nije egzistencijalna prijetnja osjećalo se kao korak unatrag od obveza koje su preuzeli."

Kineska vojna kampanja pritiska potaknula je zabrinutost zbog pogrešnog tumačenja koje bi moglo izazvati sukob i uvući Sjedinjene Države. Analitičari pažljivo prate hoće li Peking odgovoriti na Laijevu pobjedu velikim vojnim vježbama koje bi mogle poslati napetosti u spiralu.

4 načina na koji Kina pokušava ometati tajvanske predsjedničke izbore

Stručnjaci za tajvansku politiku strahuju da je Peking odavno odlučio o Laiju, unatoč njegovim naporima da se distancira od svoje prošle zagovaranja formalne neovisnosti. Tajvan postoji u nekoj vrsti sive zone - ima svoju vladu, svoj putovnicu i svoj poseban identitet. Ali zbog prigovora Kine, ima diplomatske odnose samo s 13 zemalja i nema formalno mjesto u Ujedinjenim narodima ili drugim međunarodnim tijelima. Mnoge vlade, uključujući Sjedinjene Države, međutim, održavaju snažne neformalne veze s Tajpejom.

Uživao je de facto suverenitet 75 godina bez guranja za otvorenu separaciju kojoj se Peking snažno protivi.

Za razliku od Tsai, koja je bila karijerna birokratkinja i međunarodna pregovaračica o trgovini koju su mnogi u DPP-u prvotno smatrali autsajderom, Lai je stekao popularnost u danima kada je stranka otvoreno podržavala formalnu neovisnost Tajvana.

'Pragmatični radnik za neovisnost Tajvana'

Laijeva politička karijera započela je i uzletjela u Tainanu, primorskom gradu na jugu Tajvana koji je dugo bio uporište stranke.

Kao mladi zakonodavac, a zatim popularni gradonačelnik Tainana od 2010. do 2017., Lai je postao istaknuta ličnost u frakciji "novi val" stranke koja je nekoć zagovarala uključivanje klauzule o neovisnosti Tajvana u stranački statut.

Kada je imenovan premijerom 2017., opisao se kao "pragmatični radnik za neovisnost Tajvana" i rekao da će uvijek imati taj cilj.

Tijekom kampanje, njegove prošle izjave korištene su od strane Pekinga i glavne oporbene stranke Kuomintang kako bi tvrdili da će on poremetiti krhke sporazume između Pekinga, Tajpeja i Washingtona koji su desetljećima održavali mir.

Objašnjenje tajvanskih izbora: Što je na kocki i kako će Kina reagirati?

No, njegovi pristaše kažu da ovi kritičari pogrešno tumače Laijev stav, fokusirajući se na dio "neovisnosti" te formulacije. "Samo je govorio da je vrlo pragmatična osoba i da pragmatično gleda na odnose preko tjesnaca", rekao je Yeh Tse-shan, zamjenik gradonačelnika Tainana, koji je sedam godina radio uz Laija. Na kampanjskom putu, Lai je naglasio da nema plan proglasiti neovisnost. Tajvan, kaže, već je suveren pod svojim službenim imenom, Republika Kina, i nema potrebe formalizirati separaciju i riskirati kinesku invaziju.

Peking - i, u manjoj mjeri, Washington - mogli bi biti zabrinuti zbog Laijevog ranog zagovaranja, ali on se ne smatra vjerojatnim da će gurati granice među starijim članovima pokreta za neovisnost Tajvana.

DPP se "promijenio iz organizacije koja vodi političke reforme u stroj za izbore", rekao je Yao Chia-wen, predsjednik stranke od 1987. do 1988. "Oni na vlasti ne žele izazivati probleme. Ni Lai", rekao je.

Čak i ako se mlađe generacije sve više identificiraju kao Tajvanci - a ne Kinezi - i smatraju demokratske slobode zadanima, ogromna većina podržava "održavanje statusa quo" kada je riječ o odnosima s Pekingom, pokazuju ankete.

Neki analitičari brinu da Lai neće imati disciplinu koju je Tsai pokazala kada je govorila o odnosima s Pekingom.

"Jedna od stvari koja je puno pomogla Tsai bila je njezina izuzetna postojanost", ali Laijeva pozadina u političkoj kampanji čini ga "više govornikom" i mogla bi podrivati njegovu sposobnost da ostane na poruci, rekla je Rigger.

Povijest izazivanja autoritarnih režima

Rođen u siromašnom kvartu New Taipei Cityja, Laijev život počeo je tragedijom. Najmlađi od petoro djece, njegov otac umro je u rudarskoj nesreći kad je imao tri mjeseca.

Nakon što je pohađao prestižni Nacionalni tajvanski sveučilište i preselio se u Tainan kako bi postao liječnik, uhvatio ga je intelektualni ferment 1990-ih, burno doba u tajvanskoj politici koje je, kako kažu bliski suradnici, ostavilo u njemu tiho odlučnost da se suprotstavi percipiranim nepravdama.