SUDBINA BELGIJE Politico tvrdi da bi se uskoro mogla raspasti

Belgija bi uskoro mogla prestati postojati. Mala zapadnoeuropska država u kojoj je sjedište Europske unije i NATO-a već dugo ima disfunkcionalno političko okruženje, piše Politico a prenosi Telegram.

Za formiranje belgijske vlade trebalo je 500 dana – što je svjetski rekord, a najnovije napetosti između sjeverne Flandrije i južne Valonije znak su nove nadolazeće krize. Izbori bi se u Belgiji trebali održati u lipnju 2024. godine, a prema anketi Politica, krajnje desna stranka Vlaams Belang, koja želi Flandriju pretvoriti u potpuno neovisnu državu, sada je najsnažnija u zemlji.

‘Belgija je prisilan brak’

Tom Van Grieken, koji je postao predsjednik stranke sa samo 28 godina, čvrst je po pitanju neovisnosti. “Belgija je prisilan brak. Ako jedno od nas (Flandrija ili Valonija op.a.) želi razvod, razgovarat ćemo o tome kao odrasli. Ako ne žele s nama za stol, učinit ćemo to jednostrano”, rekao je.

Za mnoge od 12,6 milijuna ljudi koliko živi u Belgiji, skori kraj njihove zemlje mogao bi biti iznenađenje. Napetosti između sjevera na kojem se govori flamanski, dijalekt nizozemskog jezika i juga na kojem se govori francuski, posljednjih su se godina smirile.

Flamanci, koji su nekoć u savezu bili podčinjeni unatoč tomu što ih je brojčano bilo više, sada imaju niz političkih prava i ovlasti koja su dugo tražili. “Prema mišljenju mnogih, bitke se i dalje vode”, rekao je Karl Drabbe, izdavač uključen u flamanski pokret za neovisnost.

Važno pitanje migracija

Diljem Europske unije krajnjoj desnici raste popularnost. Populističke i antisistemske stranke dobile su podršku u kontekstu borbe s migracijama, sporim rastom i visokom inflacijom.

Belgija je jedna od europskih zemalja koja se suočava s velikim priljevom tražitelja azila, s brojkama sličnima onima tijekom migracijske krize 2015. godine. U Flandriji se, prema nedavnim istraživanjima, migracija smatra najvažnijom temom među biračima.

“Vlaams Belang dominira temom migracija, koja je vrlo važna za mnoge flamanske birače. To je glavni razlog njihovog uspjeha”, rekao je Nicolas Bouteca, izvanredni profesor na Sveučilištu u Gentu.

Moguća koalicija separatista

Bart De Wever, predsjednik flamanske nacionalističke stranke N-VA, smatra kako se isti trend pojavio i diljem Europe. “Postoji val goleme nelagode među građanima koji se osjećaju ekonomski izdanima od strane elita”, rekao je De Wever čija je stranka prema anketama sada druga najveća u Flandriji, odmah nakon Vlaams Belanga.

Potencijalni glasači za Vlaams Belang vide migraciju kao najvažnije političko pitanje, a slijede je porezi i gospodarstvo. Reforma belgijske države znatno im je manje relevantna, pokazalo je isto istraživanje.

Belgija je nastala na kaotičan, neplaniran način. Može li do propasti zemlje također doći slučajno kao rezultat toga što su se glasači jednostavno htjeli pozabaviti migracijom?

Frankofoni političari kao problem

Van Griekenova strategija je postati najveća stranka u Flandriji na izborima sljedećeg lipnja, što bi mu omogućilo izbor koalicijskog partnera za flamansku vladu. Idealno, radilo bi se o stranci N-VA.

Flamanska vlada zatim bi izdala deklaraciju o suverenitetu kako bi prisilila koalicijske partnere s francuskog govornog područja da pregovaraju o kraju Belgije kakva trenutno postoji.

Međutim, čak i u slučaju Van Griekenove pobjede, postoje prepreke. Unutar N-VA postoji žestoko neslaganje treba li formirati vladu s Vlaams Belangom. Čak i da se N-VA na kraju udruži s krajnjom desnicom, frankofoni predstavnici se neće pojaviti za pregovaračkim stolom.

Moguća blokada političkih institucija

Sve ovo doprinijet će daljnjoj političkoj nestabilnosti u Belgiji, a to bi samo po sebi moglo pomoći u promicanju cilja neovisnosti. Belgijski premijer Alexander De Croo, koji trenutno vodi koaliciju od sedam stranaka, na vlast je došao 2019. godine.

Nakon tih izbora uslijedili su mučni pregovori koji su trajali 500 dana. De Croo se od tada bori zadržati vladajuće stranke na istoj valnoj duljini oko ključnih pitanja. Sve slabija popularnost centrističkih stranaka mogla bi dodatno otežati formiranje koalicije. Ivan De Vadder, iskusni politički izvjestitelj koji je napisao nekoliko knjiga o belgijskoj politici, boji se da bi to stvorilo začarani krug.

“Ljudi većinom gledaju što se događa s flamanskom vladom, ali meni se čini da puno eksplozivnije djeluje ono što se događa na federalnoj razini jer tu postoji opasnost od potpune blokade političkih institucija. To je daleko opasnije za opstanak Belgije nego ideja da će Flamanci proglasiti nezavisnost”, tumači De Vadder. Tom Van Grieken se slaže: “Ne urušava se Belgija zbog jedne flamanske nacionalne stranke, nego je takva stranka formirana baš zato što Belgija ne funkcionira.”