Senatski Odbor dao zeleno svjetlo ulasku Crne Gore u NATO

Predsjedavajući odbora, republikanski senator Bob Corker rekao je da je Crna Gora sprovela teške reforme da bi riješila problem korupcije i druga pitanja iz oblasti vladavine prava.

"Potrebno je da crnogorska vlada poduzme dodatne napore i trebalo bi da podstičemo dalji napredak u dostizanju i pridržavanju standarda utvrđenih za NATO saveznike", naveo je Corker i dodao da odbor vjeruje da je prijem Crne Gore u punoporavno članstvo NATO-a u interesu Sjedinjenih Američkih Država.

Vodeći demokratski član Vanjskopolitičkog odbora Ben Cardin rekao je da jasno da je Crna Gora dala značajan doprinos naporima Alijanse širom svijeta i sprovela neophodne unutrašnje reforme u oblasti državne uprave, vladavine prava i u borbi protiv korupcije.

"Taj napredak je još impozantniji kada se uzme u obzir činjenica da je Crna Gora podvrgnuta anti-NATO i anti-zapadnoj propagandi koja potiče iz Rusije. Čestitam zemlji na načinu na koji je odgovorila na to i veoma sam sretan što jasno stavljamo do znanja da Rusija nema pravo veta na odluke Alijanse", istaknuo je Cardin.

"Crna Gora, s obzirom na to je uspostavila demokratsku vladu i iskazala spremnost da ispuni uvjete za članstvo, uključujući i one neophodne za doprinos u obrani svih NATO članica, u poziciji je da dalje unaprijedi principe Sjevernoatlantskog ugovora i da doprinese stabilnosti sjevrnoatlantskog područja", poručuje se u rezoluciji.

Uz podsjećanje da je Crna Gora sprovela teške reforme i poduzela korake da riješi problem korupcije, senatori ističu da Sjedinjene Američke Države i druge članice NATO-a na bi trebalo da smatraju da je taj važan proces završen i da bi trebalo da nastave da zahtijevaju dodatne reforme.

Američki zakonodavci su u rezoluciji poručili su i da nijedna zemlja koja nije članica NATO-a neće utjecati na odluke o njegovom proširenju. Također su potvrdili da je članstvo Sjedinjenih Država u NATO-u i dalje ključni nacionalni sigurnosni interes zemlje.

U rezoluciji se međutim navodi i da bi članice trebalo pravednije da dijele odgovornost i financijski teret obrane demokracije u Europi i Sjevernoj Americi, te da bi trebalo da nastave da se kreću ka ispunjavanju smjernica usvojenih na samitu u Velsu, 2014. godine, koje između ostalog nalažu da se na obranu troši najmanje dva posto bruto društvenog proizvoda, a 20 posto obrambenog budžeta na opremu, istraživanje i razvoj.