Različiti pogledi na mjesto Hrvatske
Gauck je na početku susreta s hrvatskom predsjednicom podsjetio da je to njezin drugi inozemni posjet nakon Bosne i Hercegovine. Grabar-Kitarović je naglasila da svojim dolaskom u Berlin ubrzo nakon izbora šalje poruku o razini prijateljstva i razumijevanja između hrvatskog i njemačkog naroda.
Hrvatska je predsjednica dočekana s državničkim počastima u dvorcu Bellevue, sjedištu njemačkog saveznog predsjednika. Nakon što se u predvorju dvorca upisala u knjigu gostiju, zajedno sa svojim njemačkim domaćinom u dvorištu dvorca izvršila je pregled počasne postrojbe. Nakon izvođenja himni, dvoje šefova država pozdravili su se sa skupinom školske djece koja su mahala hrvatskim i njemačkim zastavama.
Različito o regiji
Sudeći prema izjavama dvoje državnika tijekom susreta, posjet hrvatske predsjednice u prvom je redu znak dobrih odnosa dviju država, a potom i prigoda za razmjenu mišljenja o aktualnim temama, među kojima se ističu bilateralni odnosi, zajednička europska pitanja i odnos prema jugoistoku Europe.
Pritom je postalo vidljivo da dvoje predsjednika, unatoč očito ujednačenim stajalištima glede jugoistočne Europe, posebice glede spremnosti na pomoć tim zemljama u euroatlantskim integracijama, različito gledaju na mjesto Hrvatske u tome kontekstu.
Dok je Gauck govorio o »zapadnom Balkanu«, Grabar-Kitarović je govorila isključivo o »jugoistočnoj Europi«.
»Hrvatska je primjer za druge države zapadnog Balkana«, rekao je njemački predsjednik, spominjući pritom i ulogu Hrvatske kao »poveznice« između toga područja i ostatka Europe.
»Pozdravljam namjeru Vaše zemlje da produbi suradnju na zapadnom Balkanu«, rekao je.
»Njemačka želi samopouzdanu Hrvatsku, spremnu na reforme i prosperitetnu, kao bliskog partnera u Europskoj uniji«. Ali želimo i Hrvatsku koja će biti svjesna svoje ključne uloge u jugoistočnoj Europi«, poručio je njemački predsjednik.
Grabar-Kitarović je pak, naglašavajući otvorenost Hrvatske za suradnju sa susjedima u jugoistočnoj Europi, spomenula i spremnost na sudjelovanje u procesima poput »Brdo-Brijuni« i »Berlinski proces«.
Ona se također zauzela za jačanje suradnje u srednjoj Europi, u području između Jadrana i Baltika i to ne samo u kontekstu energetike nego i u mnogo širem političkom kontekstu. Podsjetila je također da je Hrvatska primjer zemljama jugoistočne Europe.
»Ima ratnih rana koje treba zatvoriti«, rekla je, podsjećajući da je Hrvatska spremna podijeliti svoje iskustvo u pristupu EU s BiH i drugim zemljama u susjedstvu.
Poslije susreta s Gauckom, s kojim je razgovarala i na radnom ručku, Grabar-Kitarović sastala s kancelarkom Merkel. U skladu s protokolom, budući je njezin domaćin bio njezin njemački kolega Gauck, nakon susreta s Merkel nisu bile predviđene izjave za novinare. Kancelarkin ured međutim unaprijed je priopćio da su teme razgovora dviju političarki bilateralni odnosi i teme vezane za Europsku uniju, kao i pitanja zbivanja u jugoistočnoj Europi.
Njemačka je uvijek bila uz Hrvatsku
Kad je riječ o hrvatsko-njemačkim odnosima, predsjednica Grabar-Kitarović izjavila je u ponedjeljak u intervjuu njemačkoj postaji Deutsche Welle da želi obnoviti povjerenje Njemačke u Hrvatsku, narušeno slučajem »lex Perković« i izmjenom zakona o uhidbenom nalogu uoči ulaska Hrvatske u EU.
Njemačka je bila jedan od najžešćih kritičara Zagreba kada je samo dva dana prije ulaska u EU 1. srpnja 2013. izmijenio zakon o uhidbenom nalogu i spriječio izručenje bivšeg jugoslavenskog i hrvatskog obavještajca Josipa Perkovića zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića kod Muenchena 1983.
»Želim na neki način obnoviti međusobno povjerenje i vjerodostojnost Hrvatske«, rekla je Grabar-Kitarović koja je u predizbornoj kampanji često govorila o važnosti odnosa s Njemačkom, najsnažnijim europskim gospodarstvom.
»Kao nekome tko je radio na pretpristupnim pregovorima i uvjeravao EU da će Hrvatska biti konstruktivan partner, bila sam razočarana kada je nakon ulaska u Uniju došlo do razilaženja u slučaju europskog uhidbenog naloga i slučaja Perković«, dodala je. »To je bilo nepotrebno i Hrvatska mora dokazivati svoju vjerodostojnost držanjem do onoga što je potpisala«, istaknula je predsjednica.
Njezina očekivanja kad je riječ o odnosu između dviju zemalja bila su vidljiva i tijekom susreta s Gauckom.
»Sigurna sam, ovo je prvi u nizu razgovora, ali i početak novog partnerstva«, rekla je, dodajući kako je svjesna predvodničke uloge Njemačke u zapadnim integracijama, spomenuvši da su među temama razgovora one gospodarske naravi, kao i teme vezane za znanost, kulturu i turizam.
»Njemačka je uvijek bila uz Hrvatsku, vjerujući u naše sposobnosti«, rekla je.
Prema Gauckovim riječima, »intenzivne odnose« dviju zemalja »obogaćuju« i Hrvati koji žive u Njemačkoj, prema njegovim riječima njih 230.000, kao i brojni njemački turisti koji ljetuju u Hrvatskoj. Ustvrdio je međutim da proces reformi u Hrvatskoj »još nije dovršen« i da su pred Hrvatskom veliki gospodarski izazovi, kao i potreba suočavanja s prošlošću.
Nakon razgovora s Gauckom i Merkel, hrvatska predsjednica pred večer će u Europskoj akademiji Berlin održati predavanje o Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Posjet predsjednice Grabar-Kitarović Njemačkoj događa se manje od mjesec dana nakon što je preuzela dužnost. Ovo je njezin drugi inozemni posjet, nakon što je početkom ožujka boravila u Bosni i Hercegovini. Njezin prethodnik Ivo Josipović boravio je u posjetu Njemačkoj u siječnju 2011., a njemački predsjednik Gauck posjetio je Hrvatsku u prosincu 2012.
Hina
Vezani članci