PREBROJAVAJU SE GLASOVI U MOLDAVIJI Na referendumu srušena odluka o ulasku u EU?

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Građani Moldavije glasali su “ne” u nedjelju na referendumu koji se odnosi na članstvo u Europskoj uniji (EU), a prema trenutačnim djelomičnim rezultatima većinsko “ne”, ako se do kraja i potvrdi, biti će iznenađenje i neuspjeh za šeficu države u odlasku Maiu Sandu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istodobno na predsjedničkim izborima, također održanima u nedjelju, Sandu (52) je vodeća u prvom krugu s 36 posto glasova, te će se 3. studenoga, u drugom krugu, sučeliti s Alexandrom Stoianoglom (57), kojeg podržavaju proruski socijalisti, i koji je prošao bolje od očekivanog dobivši 29 posto glasova.

Rekli NE

U glasanju koje je proteklo u sjeni optužbi za rusko uplitanje u izbore i kupovinu glasova, koje je Kremlj “kategorički” odbacio, glasači su nakon 70 posto prebrojanih glasova, čini se rekli “ne” uključivanju ulaska u EU kao strateški cilj u ustav zemlje, navodi agencija France Presse (AFP). Više od 55 posto protiv je uključivanju europskog cilja u Ustav, a oko 45 posto je za to, prenosi Hina.

Iste podatke objavio je i BBC pozivajući se na brojku od 50 posto prebrojanih glasačkih listića.

Trend bi se, navode agencije, međutim, mogao preokrenuti jer je preostalo puno glasova za prebrojavanje u glavnom gradu Kišinjevu, u kojem je snažna orijentacija prema EU, a čekaju se i rezultati iz inozemstva gdje živi velika dijaspora.

Trenutni rezultat neugodno je iznenađenje u taboru sadašnje predsjednice, jer su ankete uoči izbora davale preko 60 posto pozitivnom stajalištu na referendumu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šefica države u odlasku Maia Sandu, koja je okrenula leđa Moskvi nakon invazije na susjednu Ukrajinu i donijela kandidaturu svoje zemlje u Bruxelles, raspisala je ovaj referendum kako bi potvrdila svoju strategiju.

Moldavija je već na vratima EU službenim otvaranjem pristupnih pregovora u lipnju, no unatoč tome zemlja koja je smještena između NATO-a i ruske sfere utjecaja, dugo vremena je razapeta između ta dva tabora.

Maia Sandu, prva žena koja je 2020. zauzela najviše položaje, bivša ekonomistica Svjetske banke s reputacijom nepotkupljivosti, u četiri je godine postala vodeća europska ličnost u zemlji.

‘Napad na demokraciju’

Moldavska predsjednica Maia Sandu osudila je u noći na ponedjeljak “napad bez presedana na demokraciju”, nakon što je, prema djelomičnim rezultatima, na referendumu vezanom uz ulazak u EU kao strateški cilj zemlje pobijedio odgovor “ne”, što se zbiva u sjeni strahovanja o ruskom uplitanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kriminalne skupine, djelujući u dogovoru sa stranim silama, neprijateljskim prema našim nacionalnim interesima, napale su našu zemlju desecima milijuna eura, lažima i propagandom” kako bi “zarobile našu zemlju u neizvjesnosti i nestabilnosti”, rekla je europski orijentirana predsjednica novinarima u Kišinjevu, prenosi AFP.

Uz skoro 90 posto prebrojanih glasova, odgovor ‘ne’ na referendumsko pitanje o unošenju u ustav strateškog cilja zemlje da uđe u EU dobio je do sada 53.9 posto glasova, prema podacima moldovskog izbornog povjerenstva.

Takav odgovor iznenađenje je za mnoge jer je nekoliko nedavnih ispitivanja pokazivalo da je 63 posto građana za europsku orijentaciju zemlje.

Kako prenosi BBC, referirajući se na raširene optužbe o kupovini glasova, iza čega navodno stoji Rusija, Sandu je također kazala da njena vlada ima “jasne dokaze” da je kupljeno 300.000 glasova, što je nazvala prevarom bez presedana.

“Čekamo konačne (izborne) rezultate i odgovorit ćemo snažnim odlukama”, navela je Sandu.

Kremlj je odbacio optužbe o kupovini glasova.

Prebrojano je i preko 90 posto glasova na predsjedničkim izborima, koji su se odvijali istodobno s referendumom, i rezultati pokazuju da je Sandu vodeća u prvom krugu, no nije uspjela osigurati pobjedu i natpolovični broj glasova. Drugi je Aleksandr Stoianoglo, kojega podupiru proruska Stranka socijalista, koji je dobio skoro 30 posto, više nego se očekivalo.

Moldavsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da se glasanje moralo produžiti u Moskvi te na dva izborna mjesta u Rumunjskoj i jednome u Francuskoj zbog velikog broja birača.

Na birališta se odazvalo 51 posto birača do trenutka njihova zatvaranja u 21 sat te je na temelju toga referendum valjan.

Vezani članci