ISPLIVALI TAJNI DOKUMENTI Poništeni rezultati izbora u Rumunjskoj
Vrhovni sud Rumunjske poništio je rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora, nekoliko dana nakon što su sigurnosni dokumenti postali dostupni javnosti, navodi se u priopćenju…
PONIŠTENI IZBORI Počeli pretresi, operacija je posebno usmjerena na jednu osobu
Hercegovina.info
Rumunji su ove nedjelje trebali glasovati u drugom krugu predsjedničkih izbora. Na odabir su imali dva kandidata: gradonačelnicu desnog centra Elenu Lasconi i Călina Georgescua, ekstremno desnog neovisnog kandidata koji je nakon 1. kruga glasovanja 24. studenoga prešao u vodstvo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
No jučer je rumunjski Ustavni sud odlučio da je u prvom krugu izbora bilo toliko kompromitacije da se cijeli proces mora prekinuti i započeti ispočetka. Datum novih izbora još uvijek nije određen, piše Politico, a prenosi Jutarnji list.
"Izborni proces u potpunosti će se ponoviti, a vlada će odrediti novi kalendar koraka koje treba poduzeti", stoji u priopćenju suda.
Na ulicama Bukurešta je sada prisutan velik broj policije, a posljednjih je dana bilo i javnih prosvjeda tisuća ljudi.
Prije samo mjesec dana, Georgescu je u vlastitoj zemlji bio gotovo nepoznat, bez stranačke i medijske potpore. No u zadnja dva tjedna prije prvog kruha izbora to se znatno promijenilo. Oko 25.000 pro-Georgescuovih TikTok profila je buknulo, a rumunjski analitičari kažu da se radi o koordiniranom pokušaju da se izbori okrenu u njegovu korist.
Aktualni predsjednik Klaus Iohannis je od obavještajnih službi dobio dokaze o tome da su se državni i nedržavni akteri miješali u izbore, a za niz hibridnih napada odgovornom smatraju Rusiju. Zaključke o umiješanosti Rusije podržao je i SAD.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iohannis je potom skinuo oznaku tajnosti s dosjea koji su tvrdili da je Georgescu nezakonito stekao korist od opsežne izborne promidžbe tijekom razdoblja kada je kampanja bila zabranjena. Osim toga, u dokumentima se navodi da je njegova kampanja dobila inozemnu financijsku potporu, unatoč tome što on tvrdi da na kampanju nije potrošio baš ništa. Ustavni sud je nakon tih otkrića dobio niz zahtjeva za poništenjem izbora.
Iohannis je zbog tvrdnji da je kampanja imala podršku izvan Rumunjske zaključio da je riječ o pitanju nacionalne sigurnosti.
Rumunjska je također otkrila više od 85.000 kibernetičkih napada, „uključujući i na dan izbora“, pokrenutih iz tridesetak zemalja i koji „iskorištavaju ranjivosti izbornih računalnih sustava“ kako bi destabilizirali proces.
Pretresi povezani s istragom protiv kandidata krajnje desnice
Tužitelji i policijski istražitelji u Rumunjskoj provode pretrese kuća u subotu ujutro, dan nakon što je Ustavni sud poništio predsjedničke izbore zbog sumnji u rusko uplitanje u korist kandidata krajnje desnice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pretražuju se „tri kuće u gradu Brasovu u slučaju povezanom s korupcijom birača, pranjem novca i računalnim krivotvorenjem“, priopćili su tužitelji.
Sumnjaju i na kršenje zakona o zabrani organizacija i simbola fašističke, rasističke i ksenofobne naravi.
Operacija je posebno usmjerena na osobu „koja je vjerojatno upletena u nezakonito financiranje predizborne kampanje predsjedničkog kandidata“, navodi tužiteljstvo, ne spominjući ime nacionalističkog kandidata Calina Georgescua.
Istraga je pokrenuta početkom ovog tjedna nakon skidanja oznake tajnosti s obavještajnih dokumenata u kojima se navodi da Rusija stoji iza kampanje za promicanje kandidata krajnje desnice Georgescua na platformama kao što su TikTok i Telegram.
U tim se izvješćima spominje račun na TikToku, čiji je korisnik Bogdan Peshir uplatio 361.000 eura između 24. listopada i 24. studenog korisnicima interneta koji su pomogli u promociji kandidata.
Ustavni sud poništio je u petak rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora kako bi „osigurao valjanost i zakonitost“ izbora i zatražio da „cijeli izborni proces“ započne iznova, a zbog te odluke cijela je zemlja u šoku.
Ustavni sud naveo je „višestruke nepravilnosti i kršenja izbornog zakona kojima je narušena priroda glasovanja građana i jednakost mogućnosti kandidata, što je utjecalo na transparentnost i poštenje kampanje, uz nepoštivanje načela demokratskih izbora“.
Kritičar EU i NATO-a
Mnogi su Rumunji ove izbore doživjeli bitkom između Istoka i Zapada. Georgescua su podržavale tri krajnje desničarske skupine, dok je Lasconi imala potporu centrističkih stranaka.
Georgescu je bio vrlo kritičan prema NATO-u i EU te uključenosti Rumunjske u obje organizacije. To je potaknulo strahove da će se zemlja okrenuti Moskvi. Georgescu je hvalio i ruskog predsjednika Putina, rekavši da je on vođa i domoljub te obećao da će prekinuti svu rumunjsku pomoć Ukrajini. Unatoč svemu tome, milijune Rumunja je privukla njegova kampanja i bilo su spremi sutra glasovati za njega u drugom krugu. U prvom je osvojio više od 2,1 milijuna glasova nakon kampanja o tradicionalnoj obiteljskoj strukturi i rumunjskoj pravoslavnoj vjeri.
On sada tvrdi da je žrtva zavjere političke elite koja ga želi držati podalje od vlasti i osujetiti volju naroda.
Osudio je oblik „državnog udara“ nakon objave poništenja izbora.
Odluku suda je osudila čak i njegova protukandidatkinja, rekavši da država gasi rumunjsku demokraciju.
Ona je u videu rekla da se „glasovanje trebalo održati“ i osudila „nezakonitu odluku rumunjske države koja se ruga demokraciji i koja zemlju vodi u anarhiju“.
Georgescu je najavio da će podnijeti žalbu rumunjskom Vrhovnom sudu, no pravni put za poništenje presude Ustavnog suda zapravo ne postoji. Nije još objavio namjerava li se ponovno kandidirati na ponovljenim izborima.
Pokrenuta je i istraga o kibernetičkim napadima na izbornu infrastrukturu. Ima poziva Ustavnom sudu da poništi parlamentarne izbore koji su održani između dva kruga predsjedničkih izbora. Neke stranke ukazuju na činjenicu da je glasovanje održano tijekom istih hibridnih napada koji su pokrenuli odluku o poništenju u petak.
Podsjetimo, Rumunjska je 1. prosinca birala i na parlamentarnim izborima, a idućeg bi tjedna široka koalicija četiri stranke trebala formirati vladu koja će zatim raditi na organizaciji novih predsjedničkih izbora.
Stranke krajnje desnice postigle su dobre rezultate i na parlamentarnim izborima prošle nedjelje, iako su vladajući socijaldemokrati osvojili najveći broj mandata te se nadaju da će sastaviti proeuropsku koalicijsku vladu.
Sud nije doveo u pitanje integritet glasanja na parlamentarnim izborima.
Koalicija će imenovati premijera, kojeg će zatim potvrditi aktualni predsjednik Iohannis. Njegov je mandat, piše Politico, treba završiti 21. prosinca, no ostat će na dužnosti dok njegov nasljednik ne prisegne.
Vezani članci