FOTO  Paneuropejci ujedinjeni: Zapadni Balkan mora u EU, ali Srbija se mora odlučiti što želi'

Markus Söder, Manfred Weber, Mikuláš Bek, Alain Terrenoire, Pavo Barišić, Bernd Posselt govorili su na paneuropskom kongresu održanom u Nürnbergu i Ronspergu 

Više od 120 sudionika iz 18 europskih zemalja okupilo se protekloga vikenda u njemačkom gradu Nürnbergu i dvorcu Poběžovice/Ronsperg u Češkoj na 48. Paneuropskim danima koje su organizirali Njemačka paneuropska unija i Češka paneuropska unija. Ovogodišnji paneuropski skup održava se u godini jubileja kada Paneuropska unija, kao najstarija organizacija koja promiče zajedništvo europskih zemalja i naroda, obilježava 100 godina svojega djelovanja. Paneuropljani su se na ovom skupu posebno prisjetili svojega osnivača grofa Richarda von Coudenhove-Kalergia. Potaknut nedaćama što ih je donio Prvi svjetski rat on je 1922. utemeljio paneuropski pokret i okupio veliki krug pristaša. Njegove ideje o potrebi stvaranja jake Europe, zajednice europskih država i naroda, ali i ideje njegova nasljednika nadvojvode Otta von Habsburga danas su isto toliko aktualne kao što su bile prije 100 godina, a upravo na tim idejama stvorena je današnja Europska unija.

Na ovogodišnjem skupu govorili su bavarski premijer Markus Söder, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber, češki ministar za europske poslove Mikuláš Bek, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić, predsjednik Njemačke paneuropske unije i bivši zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt te mnogi drugi. 

Premijer Markus Söder, koji je ovih dana i domaćin sastanka skupine G7, odao je priznanje Paneuropskoj uniji povodom stote obljetnice kao "prvog i najjačeg mirovnog pokreta koji imamo". „Ideje koje je proizvela Paneuropska unija, u  sadašnjim vremenima kada se demokracije klimaju, relevantnije su nego ikad. Europa se mora stabilizirati i zadržati svoju privlačnost i to prije nego što ničim izazvan rat i agresije Rusije na Ukrajinu ugroze našu slobodu. Ne samo što Rusija ne smije dobiti ovaj  rat  –  nego štoviše, Ukrajina ga mora dobiti", kazao je Söder. Bavarski šef vlade naglasio je da podržava predanost Paneuropske unije Zapadnom Balkanu, koji je bio zastupljen  na  ovoj  svečanosti s brojnim  izaslanstvima. "Ova  regija pripada nama i mora se uskoro integrirati. Sjeverna Makedonija i Albanija trebaju jasnu perspektivu, kao i Bosna i Hercegovina. Srbija mora odlučiti želi li biti s nama ili ne.", zaključio je Söder.   

Čelnik EPP-a Manfred Weber u nadahnutom govoru kazao je kako nakon što su Ukrajina i Moldavija dobile status zemalja kandidata za EU „ne smijemo sjediti i govoriti da ste dobro došli, već moramo oživjeti svoja obećanja“. „Rat Rusije protiv Ukrajine rat je protiv slobode Ukrajine, Bjelorusije, ali i slobode u vlastitoj zemlji. Kada je kći Alekseja Navaljnoga primila nagradu Saharov u našem Europskom parlamentu za svojega zatočenog oca, rekla  nam je: I u  Rusiji ima mladih ljudi koji bi željeli živjeti poput vas.“ Weber je kritizirao izostanak odlučnijih zaključaka na nedavnom „malom summitu“ u Bruxellesu o Zapadnom Balkanu i pozvao je na brže pregovore o priključenju tih zemlji.    

Češki ministar Mikuláš Bek pozvao je na pristupanje zemalja zapadnoga Balkana EU-u. On je, kao i  bavarski premijer, naglasio važnost statusa kandidata Ukrajine za članstvo u EU. "Izrazito smo za Ukrajince i zagovornici smo članstva u EU!" Njegova vlada, kako kaže „manje će razgovarati telefonom s Putinom, a više s disidentima ruske demokratske manjine u Moskvi". Iznio je i središnje ciljeve svoje zemlje za predsjedanje EU-om od 1. srpnja. „Prag želi postaviti sljedećih pet prioriteta: rješavanje izbjegličke krize povezane s ratom u Ukrajini i rekonstrukcija zemlje nakon rata; opskrba energijom i otklanjanje ovisnosti; povećanje obrambenih sposobnosti Europe vojno i u pogledu kibernetičke sigurnosti; strateška otpornost europskoga gospodarstva u lancima opskrbe; konsolidacija demokratskih institucija. Europa  se mora braniti u borbi koju nismo vidjeli desetljećima, mora ojačati svoje vrijednosti. Moramo koristiti naše zajedničko pamćenje kao štit od opasnosti u današnjoj svijet", rekao je Bek.  

Bernd Posselt naglasio je da bez obzira na ponosnu stogodišnju povijesti Paneurope „nemamo pravo oslanjati se na velike uspjehe prošlosti, već moramo energično i prekogranično umrežiti naše ideje i učiniti ih temeljem europske politike." Posselt je kao  najveći trenutačni izazov za Paneuropsku uniju naveo euroazijski pokret Vladimira Putina i njegova ideologa Aleksandra Dugana, koji ima za cilj dominaciju Moskve na prostoru od Vladivostoka do Lisabona. "Razumno susjedstvo između Europe i Rusije imat ćemo samo kada Putin i njegov režim budu svrgnuti te kada se u Rusiji dogodi temeljna i sustavna promjena", kazao je Posselt.    

Međunarodni paneuropski predsjednik Alain Terrenoire upozorio je da se „ne smijemo oslanjati isključivo na SAD i NATO“. „Europa mora biti svjetska sila i utjecati na globalna politička kretanja. To uključuje i prevladavanje rascjepkane obrambene politike 27 zemalja i gradnju zajedničke sigurnosne i vojne politike. Ovaj rat, koji je još jednom pogodio Europu, katastrofa je ne samo za ukrajinski narod, već i za sve Europljane koji su vjerovali da je mir zajamčen na našem kontinentu. Naš odgovor s nevjerojatnim otporom ukrajinskog naroda, pod vodstvom hrabrog predsjednika, mora biti isti kao što je bio 1945.“, kazao je između ostaloga Terrenoire.     

„Status zemlje kandidata treba dobiti i Bosna i Hercegovina po istim kriterijima po kojima su status dobile Ukrajina i Moldavija. Bosna i Hercegovina uzaludno čeka i to je nepravedno. Ne dopustimo da se odugovlači proces proširenja Europske unije na zemlje Jugoistočne Europe“, kazao je glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić. Osvrnuo se također na rat u Ukrajini. „Brutalna velikoruska invazija na Ukrajinu, nadamo se, otvorila je oči i onima koji ni nakon velikosrpske agresije na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo nisu shvatili da su osvajački ratovi i nasilne promjene granica u Europi mogući i danas“, naglasio je Barišić. Ukazao je na značenje zaključaka Konferencije o budućnosti Europe koji su doneseni na širokom pokusu deliberativne demokracije. „Taj proces, koji je koordinirala potpredsjednica Europske komisije i hrvatska paneuropljanka Dubravka Šuica, sada treba nastaviti raspravom o reformi ugovora EU-a“, zaključio je u svom govoru.  

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uputila je sudionicima skupa pismo u kojem je Paneuropsku uniju nazvala "vrlo posebnim europskim udruženjem", koje je prvo izrodilo ideju demokratske federacije svih europskih država i time usidrilo ideje Vijeća Europe i Europskoga parlamenta. Pismo je uputio i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je prenio pozdrave hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića. Ministar je istaknuo svoju "osobnu predanost načelima Paneuropske unije u potpori Ukrajini i izgradnji ujedinjene Europe".

Nakon svečanosti u Nürnbergu sudionicu se su autobusima uputili u grad i dvorac Ronsperg/Poběžovice u Češkoj gdje je odrastao grof Coudenhove-Kalergi i gdje su nastajale paneuropske vizije. 

Paneuropska unija najstariji pokret za ujedinjenje Europe danas ima organizacije u 28 europskih država. Više desetaka zastupnika Europskoga parlamenta i predstavnici drugih tijela EU ujedno su članovi paneuropskih organizacija. Paneuropljani se nalaze i na mnogim drugim važnim dužnostima na kojima djeluju u proeuropskom i paneuropskom duhu.