Ovo je tek početak, virus ebole se i dalje širi
Najnovije brojke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju 1603 slučaja ebole u zapadnoafričkoj epidemiji i 887 umrlih što znači da je postotak smrtnosti nešto preko 55 posto.
To je znatno ispod 78,5 posto prosječne smrtnosti u 14 posljednjih epidemija istoga virusa nazvanog Zairski soj prema bivšem imenu Demokratske Republike Kongo gdje je prvi put otrkiven 1976. U nekim epidemijama stopa smrtnosti je bila do 90 posto, prema podatcima WHO-a.
Stručnjaci kažu kako bi postotak smrtnosti mogao rasti tijekom bolesti.
"Ovo je dijelom statističko pitanje prikupljanja smrtnosti, a isto tako dijelom je riječ o sazrijevanju epidemije", rekao je Derek Gatherer, virolog na Britanskom sveučilištu u Lancasteru koji prati epidemiju od njezina izbijanja u veljači.
"Što se budemo više bližili završetku epidemije to ćemo više očekivati da stopa smrtnosti odgovara prosjeku zairske ebole od 80 posto", rekao je on Reutersu.
Eboli treba i mjesec dana da ubije svoje žrtve, rekao je Ben Neumann, stručnjak za viruse na britanskom Sveučilištu Reading.
Smrtnost je u Gvineji, gdje je zaraza prvo otkrivena, dostigla 74 posto. Ukupna smrtnost epidemije je snižena nižim stopama smrtnosti u zemljama koje su kasnije pogođene: 54 posto u Liberiji i oko 42 posto u Sijera Leoneu.
Stručnjaci žele da se koristi eksperimentalni lijek
Tri vodeća svjetska stručnjaka za ebolu pozvala su u utorak da se oboljelima od ebole u Africi daju eksperimentalni lijekovi, dok traje epidemija te smrtonosne bolesti u trima afričkim državama.
Napominjući da je američkim humanitarcima koji su se zarazili u Liberiji dan neodobreni lijek prije nego što su evakuirani u SAD, stručnjaci među kojima i Peter Piot koji je otkrio ebolu 1976. rekao je da bi i zaraženi Afrikanci trebali dobiti istu šansu.
Piot, David Heymann i Jeremy Ferrar, svi utjecajni profesori infektologije i direktori u Londonskoj školi higijene i tropske medicine, Centra Chatham House za globalnu sigurnost zdravlja i zaklade Wellcome Trust kažu da se provode klinička istraživanja nekoliko antiviralnih lijekova, monoklonalnih antitijela i cjepiva za moguće liječenje ebole.
"Afričkim vladama trebalo bi omogućiti da donesu informirani izbor hoće li ili neće koristiti te proizvode, primjerice radi zaštite zdravstvenih radnika koji su izloženi posebno visokom riziku zaraze", napisali su stručnjaci u zajedničkom priopćenju.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), "jedino tijelo s potrebnim međunarodnim autoritetom" za odobrenje takvoga liječenja, "mora u tome preuzeti veću ulogu", istaknuli su.
Gotovo 900 ljudi u Gvineji, Siera Leoneu i Liberiji umrlo je, a više od 1600 zaraženo od pojave virusa ebole u Gvineji u veljači.
To je znatno ispod 78,5 posto prosječne smrtnosti u 14 posljednjih epidemija istoga virusa nazvanog Zairski soj prema bivšem imenu Demokratske Republike Kongo gdje je prvi put otrkiven 1976. U nekim epidemijama stopa smrtnosti je bila do 90 posto, prema podatcima WHO-a.
Stručnjaci kažu kako bi postotak smrtnosti mogao rasti tijekom bolesti.
"Ovo je dijelom statističko pitanje prikupljanja smrtnosti, a isto tako dijelom je riječ o sazrijevanju epidemije", rekao je Derek Gatherer, virolog na Britanskom sveučilištu u Lancasteru koji prati epidemiju od njezina izbijanja u veljači.
"Što se budemo više bližili završetku epidemije to ćemo više očekivati da stopa smrtnosti odgovara prosjeku zairske ebole od 80 posto", rekao je on Reutersu.
Eboli treba i mjesec dana da ubije svoje žrtve, rekao je Ben Neumann, stručnjak za viruse na britanskom Sveučilištu Reading.
Smrtnost je u Gvineji, gdje je zaraza prvo otkrivena, dostigla 74 posto. Ukupna smrtnost epidemije je snižena nižim stopama smrtnosti u zemljama koje su kasnije pogođene: 54 posto u Liberiji i oko 42 posto u Sijera Leoneu.
Stručnjaci žele da se koristi eksperimentalni lijek
Tri vodeća svjetska stručnjaka za ebolu pozvala su u utorak da se oboljelima od ebole u Africi daju eksperimentalni lijekovi, dok traje epidemija te smrtonosne bolesti u trima afričkim državama.
Napominjući da je američkim humanitarcima koji su se zarazili u Liberiji dan neodobreni lijek prije nego što su evakuirani u SAD, stručnjaci među kojima i Peter Piot koji je otkrio ebolu 1976. rekao je da bi i zaraženi Afrikanci trebali dobiti istu šansu.
Piot, David Heymann i Jeremy Ferrar, svi utjecajni profesori infektologije i direktori u Londonskoj školi higijene i tropske medicine, Centra Chatham House za globalnu sigurnost zdravlja i zaklade Wellcome Trust kažu da se provode klinička istraživanja nekoliko antiviralnih lijekova, monoklonalnih antitijela i cjepiva za moguće liječenje ebole.
"Afričkim vladama trebalo bi omogućiti da donesu informirani izbor hoće li ili neće koristiti te proizvode, primjerice radi zaštite zdravstvenih radnika koji su izloženi posebno visokom riziku zaraze", napisali su stručnjaci u zajedničkom priopćenju.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), "jedino tijelo s potrebnim međunarodnim autoritetom" za odobrenje takvoga liječenja, "mora u tome preuzeti veću ulogu", istaknuli su.
Gotovo 900 ljudi u Gvineji, Siera Leoneu i Liberiji umrlo je, a više od 1600 zaraženo od pojave virusa ebole u Gvineji u veljači.
dalje.com
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vezani članci