Ove zemlje uskoro namjeravaju popustiti s mjerama protiv pandemije

Dr. Anthony Fauci, najveći američki autoritet u području zaraznih bolesti kojega neki naši mediji nazivaju i 'američkim Capakom' izjavio je kako je moguće da se u nekim dijelovima SAD-a industrija opet pokrene sredinom svibnja. Iako, upozorio je, sasvim je sigurno da će se broj novih slučajeva zaraze povećati u nekim područjima kada mjere popuste. Otvaranje Amerike odvijat će se postupno ovisno o stadiju zaraze u pojedinom području SAD-a te raspoloživosti brzog i širokog testiranja. Kada broj teško oboljelih počne padati, može se razmišljati o postupnom otvaranju prema nekoj normalnosti, misli Fauci.

I u Europi nekoliko zemalja razmišlja o popuštanju mjera čemu su svoje tekstove posvetile televizije poput CNN-a ili agencija poput AP-a. CNN tako navodi kako se sada u Češkoj može kupovati i u drugim trgovinama osim onima s prehranom, može se odigrati partija tenisa, otići na bazen. Austrija ovih dana namjerava otvoriti manje dućane, Danska bi trebala otvoriti vrtiće i škole ako ne bude povećanja broja zaraženih. I Norveška za koji tjedan namjerava opet otvoriti vrtiće.

Ostale zemlje pozorno će pratiti što se događa u ovih nekoliko zemalja koje su prve na Zapadu koje su osjetile da se može barem malo popustiti s mjerama poduzetim protiv pandemije. AP donosi kako i Španjolska koja je među zarazom najteže pogođenim zemljama namjerava dopustiti povratak radnika u neke industrija i gradilišta. No, Italija je još daleko od te odluke iako je tamo zabilježen najniži broj preminulih u posljednja tri tjedna. No, do sada je zbog kršenja mjera izolacije tamo kažnjeno 12.500 ljudi dok će ih 150 biti i izvedeno pred sud. CNN prenosi riječi dr. Petera Drobca, stručnjaka za globalno zdravlje na Oxford Saïd Business School, kako su mjere koje će se poduzeti u tim zemljama vrlo važan primjer za Zapad koji donosi određenu nadu.

"Još imamo puno za naučiti o tome kako ćemo izlaziti iz izolacije na siguran i učinkovit način, rekao je. Svakako, svaka takva mjera donosi i određeni rizik, upozorio je dr. Hans Kluge koji je područni ravnatelj Svjetske zdravstvene organizacije za Europu te dodao kako je situacija u Europi i dalje ozbiljna te je po njemu još rano za ublažavanje mjera.

Jer, Europa je i dalje središte pandemije, sedam od deset najpogođenijih zemalja jesu na Starom kontinentu. Slično upozorenje dolazi i iz Južne Koreje gdje se upozorava kako bi teško ostvareni napredak u borbi protiv pandemije mogao biti upropašten na mjestima kao što su barovi i druga mjesta za druženje i opuštanje. Dužnosnici tamo upozoravaju na 'tiho širenje' zaraze na takvim lokacijama pa ubrzano rade na donošenju novih pravila kojima će se ljudima dopustiti određena, kako kažu, neki nivo gospodarske i društvene aktivnosti na način da se ipak zadrži društvena udaljenost kojom bi se usporilo eventualno širenje virusa. CNN spominje studiju prema kojoj se mjere ne bi trebale sasvim ukinuti sve dok se pronađe cjepivo protiv novog koronavirusa SARS-CoV-2. Riječ je o studiji u uglednom medicinskom časopisu The Lancet. Međutim, dr. Drobac podsjeća kako sve spomenute europske zemlje koje bi uskoro trebale početi s ublažavanjem mjera imaju nešto zajedničko – prve su uspostavile stroge mjere društvenog udaljavanja te su rapidno povećavale broj obavljenih testiranja.

"To ih je dovelo do toga da su vrhunac zaraze već ostavile iza sebe, tamo se broj umrlih broji u desecima stotina a ne u desecima tisuća. Oni su sada u puno boljem položaju zbog takvih proaktivnih mjera. To što predlažu čini se razumnim i pametnim. Riječ je o postupnom procesu u kojem će moći pratiti novi razvoj što se zaraze tiče, a ako se pretjera u ublažavanju pa dođe do naglog porasta, mogu se lako vratiti na strože mjere. I to je način na koji sve zemlje trebaju postupati, rekao je dr. Drobac.

Tri su kriterija koje zemlje moraju ispuniti kako bi pristupile ovakvim mjerama, naveo je. Prvo, moraju izravnati krivulju zaraze, odnosno smanjenje novih zaraženih mora se uočljivo smanjivati. Drugo, njihovi zdravstveni sustavi moraju biti u situaciji da mogu reagirati bez uvođenja kriznih mjera. Treće, trebaju uspostaviti sustav masovnog testiranja, trasiranja kontakata i uspostave izolacije kako bi se zaražene rano izdvojilo, prije nego prenesu bolest na druge.

"To su zapravo neke osnove javnog zdravstva koje su se trebale uvoditi od početka", naveo je znanstvenik s Oxforda.

Konkretno, Danska bi otvorila škole i vrtiće već prekosutra, no zabrana okupljanja većih od deset ljudi ostaje do 10. svibnja, nema otvaranja crkvi, kina i shopping centara. Većih okupljanja nema do kolovoza, granice ostaju zatvorene. U Češkoj se rekreacijom samostalno i bez maski možete baviti od prošlog utorka. Možete koristiti i vježbališta na otvorenom, ali samo s jednom osobom, nema tuširanja ili korištenja svlačionica.

Od četvrtka su otvorene željeznarije, trgovine biciklima, građevinskim materijalom. Od sutra će biti dozvoljeno putovanje izvan Češke. Austrija od sutra otvara dućane istom robom kao i Češka, no sada će se od građana tražiti da pri kupovini u supermarketima i korištenju javnog prijevoza nose maske. Od 1. svibnja otvaraju se ipak svi dućani ali i frizeraji no restorani i hoteli otvaraju se najranije sredinom svibnja, i to pod vrlo striktnim uvjetima. Kancelar Sebastian Kurz svjestan je kako su oni koji misle da je zaraza pred krajem jako u krivu. Norveška od 20. travnja otvara škole i vrtiće, samo što će tjedan dana pričekati oni najmanji. Njemačka i Švicarska, navodi CNN, tek stidljivo razmišljaju o eventualnom ublažavanju nakon što im se krivulja počela pomalo poravnavati. No, za takve odluke čekat će do kraja mjeseca.