Nakon najvećih nereda od proglašenja neovisnosti, Kazahstan promijenio ustav

Birači u Kazahstanu na referendumu su podržali ustavne amandmane koje je predložio predsjednik Kasim Žomart Tokajev, objavilo je Središnje izborno povjerenstvo u ponedjeljak.

Tokajev je promovirao reformu kao korak prema liberalizaciji te naftom bogate srednjoazijske zemlje povezane s Rusijom, iako će ključne poluge vlasti i dalje biti u njegovim rukama.

Analitičari kažu da bi se ovaj referendum mogao shvatiti kao proba za njegovu kandidaturu za drugi predsjednički mandat.

Povjerenstvo je objavilo da je 77,18 posto glasova na nedjeljnom referendumu bilo za amandmane kojima se decentralizira donošenje odluka i oduzima status "nacionalnog vođe" bivšem čelniku Nursultanu Nazarbajevu. Odaziv je bio 68,06 posto.

Tokajev je predložio reformski paket nakon neuspjela pokušaja državnog udara u jeku smrtonosnih nemira u siječnju.

Najveća bivša sovjetska republika srednje Azije, bogata mineralima i ugljikovodikom, bila je u siječnju poprište nasilja u kojem je poginulo 230 ljudi.

Ti neredi, najsmrtonosniji od proglašenja neovisnosti 1991., uslijedili su nakon mirnih prosvjeda protiv podizanja cijena goriva, ali su se pretvorili u sukobe snaga reda i civila.

Prije nereda aktualni predsjednik Tokajev (69) bio je smatran poslušnikom Nursultana Nazarbajeva (81), predsjednika koji je podnio ostavku 2019., zadržavši ipak veliku moć iz sjene.

Ali siječanjski nemiri bili su prekretnica, a Tokajev je očito profitirao iz krize obuzdavši utjecaj svog prethodnika i izbacivši neke njegove rođake iz vlasti.

Uzroci siječanjskih nereda i dalje su donekle nejasni. Nasilje je devastiralo središte Almatyja, ali je Nur-Sultan, bivša Astana koja je 2018. preimenovana u čast Nazarbajeva, pošteđena.

Tokajev je optužio "teroriste" da su željeli preuzeti vlast, ali smatra se i da je možda bila riječ o borbi za vlast. Nakon krize, Tojakev je javno kritizirao Nazarbajeva, optuživši ga da štiti bogate.