NAKON GODINA KOLEBANJA Njemačka gasi posljednje nuklearne elektrane

Njemačka će do subote zatvoriti svoje posljednje tri nuklearne elektrane, okončavajući šest desetljeća dug program koji je iznjedrio jedan od najjačih europskih prosvjednih pokreta, ali je doživio kratku odgodu zbog rata u Ukrajini.

Dimni tornjevi reaktora Isar II, Emsland i Neckarwestheim II trebali su se zauvijek zatvoriti do subote u ponoć jer Berlin donosi svoj plan za potpuno obnovljivu proizvodnju električne energije do 2035. godine.

Nakon godina kolebanja, Njemačka je obećala da će definitivno odustati od nuklearne energije kada je katastrofa u Fukushimi u Japanu 2011. poslala radijaciju u zrak i užasnula svijet.

Konačno gašenje odgođeno je, međutim, prošlog ljeta za ovu godinu nakon što je invazija Moskve na Ukrajinu potaknula Njemačku da zaustavi uvoz ruskog fosilnog goriva. Cijene su skočile i pojavila su se strahovanja od nestašice energije u cijelom svijetu - ali sada je Njemačka ponovno uvjerena u opskrbu plinom i širenje obnovljivih izvora energije.

Njemački komercijalni nuklearni sektor započeo je s puštanjem u rad reaktora Kahl 1961. godine - političari su ga gorljivo promovirali, ali su ga kompanije dočekale sa skepticizmom.

Sedam komercijalnih tvornica pridružilo se mreži u prvim godinama, a naftna kriza 1970-ih pomogla je da ih javnost prihvati.

Širenje je, međutim, prigušeno kako bi se izbjeglo nanošenje štete sektoru uglja, kazao je Nicolas Wendler, glasnogovornik njemačke grupe za nuklearnu tehnologiju KernD.

Do 1990-ih godina, više od trećine električne energije u novoujedinjenoj Njemačkoj dolazilo je, ipak, iz 17 reaktora.

Narednog desetljeća, koalicijska vlada uključujući Zelene - koji su izrasli iz antinuklearnog pokreta 1970-ih - uvela je zakon koji bi doveo do postupnog gašenja svih reaktora do otprilike 2021. godine.

Konzervativne vlade bivše kancelarke Angele Merkel išle su naprijed-natrag oko toga - sve do Fukushime.

Arnold Vaatz, bivši zastupnik demokršćana Merkel, rekao je da je odluka također imala za cilj utjecati na državne izbore u Baden Wuerttembergu, gdje je to pitanje išlo na ruku Zelenima.

"Nazvao sam to najvećom ekonomskom glupošću stranke od 1949. i ostajem pri tome", rekao je Reutersu Vaatz, jedan od samo pet konzervativnih zastupnika koji su se protivili zakonu o izlasku.

Posljednje tri elektrane doprinijele su sa samo oko pet posto proizvodnje električne energije u Njemačkoj u prva tri mjeseca ove godine, prema ministarstvu ekonomije.

A nuklearna energija činila je samo šest posto njemačke proizvodnje energije prošle godine, u usporedbi s 44 posto iz obnovljivih izvora, pokazuju podaci saveznog ureda za statistiku.

Ipak, dvije trećine Nijemaca podržava produženje životnog vijeka reaktora ili ponovno povezivanje starih postrojenja na mrežu, a samo 28 posto podržava postupno gašenje, pokazalo je istraživanje instituta Forsa u ovoj sedmici.

"Mislim da je to svakako u velikoj mjeri potaknuto strahom da situacija s opskrbom jednostavno nije sigurna", kazao je analitičar Forse Peter Matuschek za Reuters.

Vlada tvrdi da je opskrba zagarantirano nakon postupnog ukidanja nuklearne energije i da će Njemačka i dalje izvoziti električnu energiju, navodeći visoke nivoe skladišta plina, nove terminale za tekući plin na sjevernoj obali i širenje obnovljivih izvora energije.

Zagovornici nuklearne energije kažu, međutim, da će se Njemačka na kraju morati vratiti nuklearnim elektranama ako želi postepeno izbaciti iz upotrebe fosilna goriva i postići svoj cilj da do 2045. postane neutralna u pogledu emisije stakleničkih plinova u svim sektorima jer energija vjetra i sunca neće u potpunosti pokriti potražnju.