Završena je trodnevna sigurnosna konferencija u Münchenu. Trećega dana konferencije dominirala je rasprava o smjeru nove američke administracije u ukrajinskom ratu te sporovi oko europskog sudjelovanja u pregovorima o miru.
Sigurnosna konferencija u Münchenu ostat će upamćena kao povijesna jer je donijela veliki zaokret u odnosima SAD-a i Europe. Konferencija je pokazala da je Europa na prekretnici jer dojučerašnji bliski partneri imaju potpuno različita stajališta o važnim pitanjima, prenosi HRT.
Europske čelnike najprije je žestokim kritikama u petak šokirao potpredsjednik SAD-a J.D. Vance, a nakon toga i posebni izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg, koji je poručio da za Europu nema mjesta u pregovorima o miru u Ukrajini.
Zbog svega će se sutra u Parizu održati hitan summit europskih čelnika o Ukrajini. Prema najavama, na njemu bi trebali sudjelovati lideri Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Italije, Španjolske i Danske te glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.
Na zadnjem danu konferencije u Münchenu premijeri i predsjednici država članica Unije i NATO-a, među kojima je i premijer Andrej Plenković, osvrnuli su se na pregovaračke vještine Donalda Trumpa koji što prije želi postići mir u Ukrajini.
''Ne podcjenjujte Trumpa kao pregovarača. Iskreno vjerujem da je Putin zbunjen i uplašen time što bi se moglo dogoditi. To je dobar povratni mehanizam i trenutačno je lopta na našem terenu, ovdje u Europi. Moramo uvjeriti Amerikance gdje je dodana vrijednost i onda se vratiti za pregovarački stol. Rekao bih da moramo učiniti nešto slično kao kada je bila riječ o Kosovu, Europa treba imati posebnog izaslanika'', rekao je finski predsjednik Alexander Stubb.
''Kada je riječ o uvjetima primirja, još smo u početnim razgovorima o tome tko će sjediti za stolom. Strane koje će sudjelovati - moraju biti potpuno predane postizanju prekida vatre i one moraju biti za pregovaračkim stolom. Pretpostavljam da SAD, s obzirom na sve što smo čuli proteklih nekoliko dana, ne želi da Europa preuzme veću odgovornost kada je riječ o Ukrajini'', naglasila je islandska premijerka Kristrun Mjoll Frostadottir.
''Donekle bismo u ovom trenutku trebali duboko udahnuti i promisliti o tome što se događa. Situacija je osjetljiva zbog nekih veoma snažnih izjava Sjedinjenih Država, ali također i naših europskih prijatelja i saveznika. Moramo se više usredotočiti na to što trebamo učiniti. Od veljače 2022. mnogo se govori o potrebi povećavanja potrošnje za obranu, povećavanja obrambene sposobnosti. Ali sada smo u situaciji kada one nisu dostatne. Želimo li biti ozbiljan partner SAD-a ili ozbiljan suparnik Putinovim ambicijama - moramo se baviti konkretnim pitanjima'', ustvrdio je latvijski predsjednik Edgars Rinkevičs.
''Predsjednik Trump je u prvom mandatu tvrdio da je predsjednik mirotvorac i to ponovno želi biti. To je ključno za naše razumijevanje ovoga što se događa. Kada pogledate inicijative bilo da je riječ o Bliskom istoku ili Ukrajini, način na koji se šalju poruke, glavni cilj američke administracije jest zaustaviti ubijanje. On želi zaustaviti pokolj. Stajalište nas ostalih koji tri godine gledamo brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu, milijune raseljenih, neviđeno uništavanje, tolike izgubljene mlade živote je da ne možemo prijeći preko toga, posvetiti se nekom drugom problemu, a ovaj prepustiti nekom drugom'', zaključio je Plenković.
Vezani članci