MEĐUIZBORI U AMERICI Ovo su tri scenarija o mogućim ishodima

Donald Trump, Barack Obama i Joe Biden, bivši i sadašnji predsjednik Sjedinjenih Država, provode posljednje dane uoči jesenskih međuizbora na terenu pokušavajući izvesti što veći broj svojih glasača na birališta. Ulozi su veliki, a američke analize kažu da će rezultati izbora na kojima se biraju cijeli Donji dom američkog Kongresa, trećina senatora te velik broj guvernera saveznih država odlučiti o tome hoće li se na idućim predsjedničkim izborima ponovno sučeliti Joe Biden i Donald Trump.

Posljednje predizborne ankete pokazivale su da ništa nije odlučeno, zbog čega je atmosfera na terenu bila grozničava, s time da se nešto više izgleda za pobjedu davalo republikancima u slučaju Zastupničkog doma, a budućnost Senata bila je neizvjesna, prenosi Jutarnji.

Američki portal Vox iznio je tri scenarija o mogućim ishodima - što bi stranke učinile u slučaju pobjede i što bi podijeljena vlast značila za američku politiku. Pritom je, navode, manje vjerojatno da će republikanci preuzeti oba doma Kongresa. U slučaju Senata, odluka ovisi o četiri ključne utrke - u Arizoni, Georgiji, Nevadi i Pennsylvaniji.

McCarthyjev dokument

Osvajanje oba doma Kongresa republikancima bi otvorilo prostor da se pozabave mnogo širim dijapazonom tema od onih koje su prevladavale u kampanji, iako bi predsjednik Biden imao veto za blokiranje većine prijedloga, a već je najavio da je spreman obilato ga koristiti.
Vođa republikanske većine postao bi sadašnji vođa manjine Kevin McCarthy, koji je u rujnu predstavio republikanski program "Obavezni Americi". Dokument je općenit - u njemu se navode stavke poput "zaustavljanja državne rastrošnosti" i stvaranja "dobro plaćenih radnih mjesta". Neki od konkretnih prijedloga su "zapošljavanje dodatnih 200.000 policajaca" i zabrana glasanja na daljinu u Kongresu. Međutim, vjeruje se da bi se našlo prostora za teme poput pobačaja i fiskalnih politika, o kojima nisu puno govorili za vrijeme kampanje. Iako republikanci vjerojatno ne bi uspjeli progurati neke od svojih konzervativnih prijedloga, imali bi mogućnost blokirati Bidena i onemogućiti ga u provedbi bilo kakve agende.

Podijeljeni Kongres, u kojem bi republikanci kontrolirali Zastupnički dom, u prvi plan bi gurnuo istrage, a potencijalno i glasanje o opozivu Bidena. U tom slučaju šansa za prihvaćanje ambicioznijih zakona postaje slaba za obje strane. Dva Doma bi se vjerojatno okrenula svojim prioritetima, a do okršaja bi dolazilo oko zakona koji se moraju donijeti, poput onih o financiranju savezne vlade i povećanju limita zaduživanja. Republikanci bi se vjerojatno prihvatili istraga svega, od financijskog poslovanja predsjednikova sina Huntera Bidena do, primjerice, pristupa Bidenove administracije sigurnosti na južnoj američkoj granici. To su, naime, procedure za koje nije potreban potpis Senata. Neki članovi Zastupničkog doma već su izjavili da planiraju pokrenuti proceduru za Bidenov opoziv. Na to ih tjeraju i mnogobrojni pristaše teorije urote o izbornoj prijevari, a, prema nekim previđanjima, do toga bi došlo već u prvoj postizbornoj godini.

Pitanje većine u Senatu

Zadrže li demokrati većinu u Senatu, to bi im omogućilo da predlože nove suce i dužnosnike u izvršnoj vlasti. Senat, naime, ima ovlasti da jednostavnom većinom izabere suce sudova, uključujući i Vrhovni. To bi bio prioritet demokrata ako bi uspjeli zadržati većinu u Senatu, budući da su republikanci učinili sve što su mogli po pitanju sudskih imenovanja dok je situacija bila obrnuta.

Najmanje izgledan scenarij - da demokrati zadrže kontrolu nad cijelim Kongresom - značio bi da demokrati imaju još dvije godine za provođenje svoje agende. Međutim, povijest pokazuje da stranka čiji je predsjednik u Bijeloj kući obično gubi na izborima na pola mandata. Bude li iznenađenja, intervjui s kongresnicima pokazuju da bi dvije teme dominirale: pobačaj i biračka prava. Za dvije godine, 2024., demokratima će u slučaju Senata biti još teže zadržati trenutnu tanku većinu.