Latvijska formula za izlazak iz krize

Prije šest godina država na rubu bankrota, bolesnik na samrti. Danas zemlja s najvišim gospodarskim rastom u Uniji treću godinu zaredom, Europska komisija predviđa da će tako biti i sljedeće tri godine.

Ulazak u eurozonu znači i da će priče o devalvaciji automatski nestati. Političari se tada mogu posvetiti dugoročnoj strategiji. A to treba i to siromašnoj zemlji, trećoj najsiromašnijoj u EU.

Kako navodi Ilmars Rimsevich, guverner Narodne banke Latvije, zemlja će moći sudjelovati u donošenju odluka. Bit će dio kluba omogućava latvijskim bankama da posuđuju od Središnje europske banke.

Mi smo srce Europe, poručuju s hladne obale Baltika. Ne samo zbog bogatog kulturnog naslijeđa. U podjeli na Europu više brzina, zemlje Unijine jezgre jesu one koje prihvaćaju zajedničku valutu i bankovnu uniju... Čak 85 posto kredita u ovdašnjim bankama, uostalom, jest u eurima, kao i gotovo polovica bankovnih depozita; 70 posto trgovine odvija se pak s članicama eurozone. Uvođenje eura trebalo bi povećati povjerenje stranih investitora. Latvijsku ekonomiju, koja trenutačno ima četvrti najniži BDP u Uniji, učiniti konkurentnijom...

Na latvijskim kovanicama od eura i dva bit će lik djevojke koji je krasio latvijski novac i prije sovjetske okupacije, te latvijski grb. Trgovine su cijene u obje valute izvjesile prije tri mjeseca, ostat će tako i pola godine nakon uvođenja eura.

Nacionalna valuta lats vezana je uz euro već osam godina. Iako je Latvija visoko eurizirana zemlja, više od trećine građana - uglavnom strahujući od visoke inflacije i svega što ona nosi - protivi se ulasku u eurozonu. Za vlasti je to, međutim, ne samo ekonomska, već i dugoročna geopolitička odluka. U zemlji s gotovo trećinom etničkih Rusa sa zebnjom slušaju o ruskom razmještanju raketnih sustava na Baltiku. Euro stoga simbolizira još odlučniji latvijski iskorak iz interesne sfere Putinove Rusije.

hrt.hr