KOBNI NOVOSADSKI KOLODVOR Projekt obnove radili Kinezi, organizirana dva svečana otvorenja, jedno pred izbore

Najmanje osam osoba poginulo je u urušavanju krovne konstrukcije željezničkog kolodvora u Novom Sadu što je odmah otvorilo pitanje odgovornosti za tu neviđenu tragediju.

Nadstrešnica koja se urušila bila je izgrađena od stakla i metalnih šipki, s betonskim dijelom. Željeznički kolodvor u Novom Sadu, izgrađen 1964. godine po projektu arhitekta Imre Farkaša, nedavno je u kratkom roku čak dvaput renoviran i dvaput svečano otvaran. Posljednji put kolodvor je otvoren 5. srpnja ove godine.

Izvođač radova na rekonstrukciji kolodvora bio je kineski konzorcij China Railway International i China Communications Construction Company (CRIC&CCCC). No, Infrastruktura Željeznice Srbije (IŽS) priopćila je dva sata nakon nesreće da urušena nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije, nego su radovi obuhvaćali “unutrašnjost kolodvora, krov i fasadu iznad i ispod nadstrešnice”, piše N1 Srbije.

Dvaput otvarani kolodvor

Rekonstrukcija kolodvora odvijala se u dvije faze, no niti u jednoj nije obnavljana nadstrešnica. N1 piše da je obnova kolodvora u Novom Sadu počela u listopadu 2021. godine, a kolodvor je prvi put svečano otvoren u jeku predizborne kampanje u ožujku 2022. godine. Na otvaranju su bili i srpski predsjednik Aleksandar Vučić i njegov mađarski kolega Viktor Orbán. Nedugo nakon toga, kolodvor je ponovno zatvoren radi radova, da bi u srpnju bio svečano otvoren po drugi put.

Cijeli je projekt obavijen velom tajne jer, iako su mediji to tražili, nisu uspjeli doznati detalje ugovora sklopljenog s kineskim tvrtkama, čak niti cijenu. Portal 021 tražio je ranije od Infrastrukture Željeznice Srbije i tamošnjeg Ministarstva graditeljstva podatke o ugovorima i cijeni radova, no iz ministarstva je stigao odgovor da kineski izvođači nisu suglasni s time da se takve informacije otkriju javnosti. Iz IŽS-a su pak odgovorili da je “riječ o širem ugovoru” koji obuhvaća i radove na dionici pruge Novi Sad–Subotica-granica s Mađarskom, koje su također izvodili kineske tvrtke.