IVAN ĐIKIĆ Mi smo prvi s mogućim lijekom

Hrvatski znanstvenik i direktor Instituta za biokemiju (IBC2) u Frankfurtu Ivan Đikić sa svojim je timom otkrio potencijalnu slabu točku novog koronavirusa koja bi omogućila dvostruku terapijsku strategiju - zaustavljanje širenje virusa i jačanja imunuloškog odgovora na virus.

"Taj jedan koncept i novu ideju nitko nije testirao. Mi smo prvi koji imamo mogući lijek koji će imati dvostruko djelovanje i na virus i na poticanje imunološkog odgovora", rekao je Đikić u sijedu za Dnevnik Nove TV.

Dodao je da je to otkriće velik korak prema pronalasku lijeka jer ne možemo uspjeti u liječenju protiv Covida ako ne znamo ništa o tom virusu.

Dosad su u liječenju teško oboljelih pacijenata korišteni lijekovi proizvedeni za liječenje drugih bolesti, ali, ističe Đikić, ne postoji niti jedan lijek koji je pokazao djelotvornost kod kritičkih kliničkih ispitivanja.

"Ovo je sada šansa da prvi put stvaramo nešto što je unikatno i fokusirano na virusni enzim i na temelju toga možemo stvoriti efikasniji i specifičniji lijek za ovu vrstu virusa", istaknuo je.

Ideja je bila pronaći slabu točku, a ne lijek

Projekt nastao od ideje kako pronaći Ahilovu petu, odnosno slabu točku koronavirusa, a ne lijek, rekao je Đikić. Unutar dva mjeseca i suradnjom s devet laboratorija iz Njemačke i Nizozemske uspjeli su otkriti tajnu - gdje je virus slab.

Za taj pothvat Đikić je na svom Twitter profilu rekao da je najbolje iskustvo njegove karijere koji je zahtijevao izuzetan timski napor.

Sljedeći korak je što prije prebaciti ove osnovne informacije u kvalitetno znanstveno istraživanje u klinici. Istaknuo je da su saznali da se u New Yorku već vodi jedan klinički pokus u kojem se pokušava uništiti upravo virusni enzim koji su oni otkrili.

Ako taj lijek djeluje na njihov enzim, onda su to dva velika otkrića, naglasio je. U suprotnom, istraživanja se nastavljaju kako bi unutar šest do 12 mjeseci mogli dobiti potpuno novi lijek.

''Iako nam možda duže treba, ali za budućnost će to biti ogromna prednost. Ne samo za ovaj virus, nego i za druge viruse'', istaknuo je.

Proteaza je važan koronavirusni enzim

No o čemu je zapravo riječ? Prema priopćenju IBC2, znanstvenici su utvrdili da je papainska proteaza (PLpro) novog koronavirusa (SARS-CoV-2) neophodni virusni enzim i potencijalno slabo mjesto virusa.

PLpro je potrebna za preradu virusnih polipeptida i sklapanja novih virusnih čestica unutar ljudskih stanica. Uz to, SARS-CoV-2 taj enzim koristi za ublažavanje antivirusnog imunološkog odgovora, što virusu pomaže da podesi imunološki sustav domaćina u svoju korist. Virus se na taj način lako umnožava i širi.

Fokusirajući se na tu esencijalnu proteazu, znanstvenici su otkrili da inhibicija PLpro-e blokira širenje virusa i povećava protuvirusni imunitet u ljudskim epitelnim stanicama, koje su glavno mjesto ulaska patogena.

Epitel ili epitelno tkivo je tanko tkivo koje pokriva sve vanjske tjelesne površine i oblaže unutarnje tjelesne šupljine višestaničnih životinjskih ili biljnih organizama. (Hrvatska enciklopedija)

Enzimi su biološki katalizatori, tvari koje ubrzavaju biokemijske procese u živim organizmima. Enzimi su proizvodi žive stanice, a po kemijskoj su naravi bjelančevine. Proteaze su svi enzimi koji kataliziraju hidrolizu (cijepanje molekula u reakciji s vodom) peptidne veze i sudjeluju u proteolizi, odnosno razgradnji bjelančevina. (Hrvatska enciklopedija)