IBRAHIM TRAORE, NAJMLAĐI PREDSJEDNIK NA SVIJETU Citira Che Guevaru i Sankaru, bori se protiv imperijalizma
Na čelu Burkine Faso nalazi se trenutno najmlađi šef države na svijetu, piše N1.
Ibrahim Traore, rođen 1988. godine, je na čelu države na zapadu Afrike od 30. rujna 2022. kada je svrgnut vođa hunte Paul-Henri Sandaogo Damiba.Traore je rođen u Bondokuju. Nakon završetka osnovne škole, srednje obrazovanje je stekao u gradu Bobo Dijulaso, gde je stekao reputaciju „tihog“ i „veoma talentiranog čovjeka“.
Studirao je na Sveučilištu u Uagaduguu, glavnom gradu Burkine Faso, a bio je dio Asocijacije studenata muslimana.
Vojsci se pridružio 2009. godine i vrlo brzo je počeo napredovati. Prvo je poslan u Maroko na protuzračnu obuku, a zatim je prebačen u pješadijsku jedinicu u Kaju, grad na sjeveru Burkine Faso.
Promoviran je u čin pukovnika 2014. godine, nakon čega je postao dio Minusma, mirovne misije UN u Maliju. Četiri godine kasnije je označen kao jedan od vojnika mirovne misije koji je „pokazao hrabrost“ tijekom napada pobunjenika u regiji Tomboktu.
Nakon angažmana u Maliju, vraća se u domovinu, gdje sudjeluje u operacijama protiv eskalacije džihadističke pobune. Čin kapetana dobiva 2020. godine.
Dolazak na vlast
Traore je bio dio grupe časnika koji su podržali državni udar u siječnju 2022. i dolazak na vlast vojne hunte, nazvane „Patriotski pokret za zaštitu i obnovu“. Od ožujka te godine je bio načelnik artiljerijskog puka u Kaji.
Mnogi koji su podržali državni udar su postali nezadovoljni učinkom Paula-Henrija Sandaoga Damibe, vođe hunte, u borbi protiv džihadista. Traore je kasnije tvrdio da je, zajedno sa oficirima, pokušao uvjeritii Damibu da se posveti džihadističkoj pobuni, ali da se na kraju složio da ga svrgnu, jer su „nas njegove ambicije udaljavale od osnovne misije“. Glavnu ulogu u svrgavanju vojne hunte su imali mladi oficiri koji su izravno sudjelovali u borbi protiv pobunjenika.
Kada je 30. rujna 2022. pokrenut udar na vođu hunte, Traore je i dalje imao čin kapetana. Operacija je izvedena uz pomoć specijalne jedinice „Kobre“, za koje jedni tvrde da je Traore u nekom trenutku bio njihov pripadnik, dok drugi izvori to osporavaju.
Nakon svrgavanja Damibe, Traore se proglasio novim liderom „Patriotskog pokreta za zaštitu i obnovu“. Već 6. listopada je preuzeo funkciju privremenog predsjednika, kao šef države i vrhovni komandant oružanih snaga.
Obećao je da će u lipnju 2024. biti održani demokratski izbori u Burkini Faso.
Prvi potezi na čelu države
U veljači 2023. godine, Traoreova vlada je protjerala iz Burkine Faso francuske snage koje su pomagale u borbi protiv pobunjenika.
„Želimo otvoriti nove horizonte, pošto su nam potrebna partnerstva u kojima svi dobivaju“, rekao je on povodom te odluke.
Nedugo zatim, njegova vlada je pružila podršku federaciji Burkine Faso sa Malijem, u koju su obje zemlje pozvale i Gvineju. Sve tri zemlje su pod vojnim vodstvom i ako bi došlo do unije, to bi bila najveća država svijeta kojom bi vladala vojna hunta.
U travnju je proglasio opću mobilizaciju stanovništva kao podršku vojsci, pošto su pojačani napadi pobunjeničkih snaga. Mjesec dana kasnije je doveo u pitanju obnovu demokracije 2024. godine, navodeći da izbori ne mogu biti održani ako pobunjenici ne budu potisnuti i ako se ne poboljša sigurnosna situacija.
Navodna povezanost sa Rusijom
Prema navodima Reutersa i New York Timesa, Ibrahim Traore je bio osumnjičen za povezanost sa ruskom plaćeničkom grupom Vagner, zbog iznošenja antineokolonijalističkih, antifrancuskih i proruskih stavova.
Kada je ulazio u prijestolnicu Uagadugu, dočekale su ga njegove pristalice, među kojima je bilo i onih koji su mahali zastavom Rusije.
Vlada Gane je javno navela da je Traore počeo surađivati sa Vagnerom nakon puča, angažirajući njihove plaćenike u borbi protiv džihadističkih pobunjenika. Lider Burkine Faso je to demantirao, rekavši da je „naš Vagner VDP“, misleći na Dobrovoljce za odbranu domovine (VDP).
Sudjelovao je i na samitu Rusija-Afrika, gde je rekao da narod Burkine Faso podržava Rusiju i priopćio da će u njegovoj zemlji ponovo biti otvorena ruska ambasada, koja je zatvorena 1992. godine.
Njeguje nasljeđe Thomasa Sankare
Ibrahim Traoré, obećao je borbu protiv imperijalizma i neokolonijalizma, pozivajući se na prošlog revolucionarnog vođu svoje zemlje, Thomasa Sankaru, za kojega se vjeruje da su ga dali ubiti francuzi, te citirajući Che Guevaru.
Ova zapadnoafrička nacija također je uspostavila bliske diplomatske veze s revolucionarnim vladama u Nikaragvi, Venezueli, Kubi i Iranu, kao i s arhineprijateljem NATO-a, Rusijom.
Traoré se obvezao provesti "ponovno osnivanje nacije" i sveobuhvatnu "modernizaciju", kako bi suzbio nasilni ekstremizam, borio se protiv korupcije i "potpuno reformirao naš sustav vlade".
Karizmatični vođa iz Burkine Faso-a često završava svoje govore uzvikom "La patrie ou la mort, nous vaincrons!", što je francuski prijevod službenog mota revolucionarne Kube: "Patria o muerte, venceremos!" - "Domovina ili smrt, prevladat ćemo!"
Kao predsjednik, Traoré je vratio neke od revolucionarnih ideja Thomasa Sankare.
Sankara je bio marksistički vojni časnik iz Burkine Faso-a i predan panafrikanist koji je došao na vlast u puču 1983. godine.
Sankara je pokrenuo socijalističku revoluciju, transformirajući siromašnu zemlju putem agrarne reforme, razvoja infrastrukture i opsežnih programa javnog zdravstva i obrazovanja.
Pod Sankarinim vodstvom, Burkina Faso je također izazvala francuski neokolonijalizam i vodila antiimperijalističku vanjsku politiku, formirajući saveze s revolucionarnim pokretima diljem Globalnog Juga. Ove lijeve politike su preokrenute 1987. godine, kada je Sankara svrgnut i ubijen u drugom puču, kojim je predsjedao njegov bivši saveznik Blaise Compaoré - koji je kasnije skrenuo snažno udesno i udružio se s Sjedinjenim Državama i Francuskom, vladajući preko namještenih izbora do 2014. godine.
Danas Ibrahim Traoré snažno nastavlja Sankarino naslijeđe. Javno ističe svoju želju za neovisnošću Zapadne Afrike i cijelog kontinenta od zapadnog neokolonijalizma.
"Slava i poštovanje našim narodima; pobjeda našim narodima! Domovina ili smrt!"
Ovog srpnja, ruska vlada je organizirala Rusko-afrički summit u Sankt Peterburgu. Traoré je bio prvi afrički lider koji je stigao na konferenciju. Tamo je održao žestoki antiimperijalistički govor.
"Mi smo zaboravljeni narodi svijeta. Sada smo ovdje kako bismo razgovarali o budućnosti naših zemalja, o tome kako će stvari biti sutra u svijetu koji pokušavamo izgraditi, a u kojem neće biti miješanja u naše unutarnje poslove", rekao je Traoré, prema djelomičnom transkriptu objavljenom od strane ruske državne medijske agencije TASS.
TASS izvještava:
U svom govoru, burkinabški državnik također se fokusirao na suverenitet i borbu protiv imperijalizma. "Zašto resursima bogata Afrika ostaje najsiromašnija regija svijeta? Postavljamo ova pitanja i ne dobivamo odgovore. Međutim, imamo priliku izgraditi nove odnose koji će nam pomoći izgraditi bolju budućnost za Burkina Faso", rekao je predsjednik. Afričke zemlje desetljećima su patile od barbarskog i brutalnog oblika kolonijalizma i imperijalizma, koji bi se mogao nazvati modernim oblikom ropstva, naglasio je.
"Međutim, rob koji se ne bori [za svoju slobodu] nije dostojan nikakve naklonosti. Predsjednici afričkih država ne bi se trebali ponašati kao marionete u rukama imperijalista. Moramo osigurati da naše zemlje budu samodostatne, uključujući opskrbu hranom, i mogu zadovoljiti sve potrebe naših naroda. Slava i poštovanje našim narodima; pobjeda našim narodima! Domovina ili smrt!" - zaključio je Traoré, citirajući riječi legendarnog kubanskog revolucionarnog vođe Ernesta "Che" Guevare. 35-godišnji predsjednik Burkine Faso je na vrhu summita bio odjeven u kamuflažnu uniformu i crvenu kapu.
Vezani članci