Hoće li dolijevanje nafte na bliskoistočnu vatru izazvati globalni požar?

Napad na naftnu rafineriju u Saudijskoj Arabiji donio je preko vikenda dodatni nemir na svjetska tržišta i pojačao napetost u situaciji na Bliskom istoku. Abkaik, najveća rafinerija u Saudijskoj Arabiji i obližnje naftno polje Kurais, napadnti su u subotu rano ujutro po lokalnom vremenu bespilotnim letjelicama te je u požarima i eksplozijama stradao dio prerađivačkih kapaciteta državne kompanije Saudi Aramco., prenosi tportal.hr.

Prema dosad objavljenim informacijama, napadom je za više od polovice smanjena dnevna proizvodnja naftnih derivata u Saudijskoj Arabiji, a to istovremeno odgovara razini od oko pet posto svjetske potrošnje. Na svjetskom tržištu cijena nafte je tijekom vikenda posljedično skočila za dvadesetak posto, no kako su se postepeno množile informacije o razini štete i dodatnim kapacitetima koji se mogu staviti u pogon, cijena je u ponedjeljak krenula dolje te se u ovom trenutku naftom trguje po desetak posto višoj cijeni nego što je to bilo u petak.

Saudijska Arabija i Sjedinjene Američke Države već su najavile aktiviranje rezervi i zasad se čini da neće biti bitnijih posljedica po svjetsko tržište. Međunarodna agencija za energiju (IEA, International Energy Agency) u subotu je samo kratko objavila da prati situaciju, no nekoliko dana prije u svojem redovnom izvještaju o naftnim tržištima podsjetila je da proizvodni kapaciteti u ostatku svijeta rastu već neko vrijeme i da će se takav trend nastaviti i u 2020.

Mada se po tome može zaključiti da je izbjegnut neposredni rizik za snažan rast cijena nafte na svjetskom tržištu, smjeli napad samo je dodatan neugodni podsjetnik na to koliko napetosti na Bliskom istoku mogu imati dalekosežne posljedice i za ostatak globusa. Odgovornost za napad preuzeli su jemenski pobunjenici Huti, protiv kojih Saudijska Arabija sa svojim saveznicima već četiri godine vodi oružani sukob na teritoriju Jemena. Američki državni tajnik Mike Pompeo je pak tijekom vikenda izjavio da nema dokaza da su napadi došli iz Jemena te je za napad optužio Iran. Iranske vlasti opovrgnule su umiješanost, a iz tamošnje vojske došlo je i znakovito upozorenje da se američke vojne baze i nosači aviona nalaze u dometu iranskih projektila. Naftu na vatru dodao je i američki predsjednik Donald Trump te je u poruci na Twitteru napisao da je SAD spreman za odmazdu protiv Irana.

Na Trumpu dijelom leži krivica za pogoršanje situacije na Bliskom istoku. Američki je predsjednik još tijekom svoje izborne kampanje najavljivao da će se SAD povući iz sporazuma sklopljenog 2015., a koji je Iran potpisao sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a te Njemačkom i Europskom unijom. Sporazumom je dogovoreno postepeno ukidanje sankcija Iranu u zamjenu za strogu kontrolu tamošnjeg nuklearnog programa. Trump je prije nešto više od godinu dana jednostrano povukao SAD iz sporazuma, nakon čega je došlo do jačanja napetosti između Irana i SAD-a jer je SAD maksimalno pojačao napore kako bi spriječio izvoz iranske nafte i time mu srezao najvažniji izvor inozemnih prihoda.

Sjedinjene Američke Države su, također, nakon dolaska Trumpa na vlast ojačale svoju suradnju sa Saudijskom Arabijom, posebno po pitanju trgovine oružjem. Tu vezu nije previše ugrozilo čak ni lanjsko surovo ubojstvo Džamala Hašodžija, novinara suradnika Washington Posta, za što je optužena Saudijska Arabija i kao nalogodavac imenovan princ,Muhamed bin Salman. Bin Salman poznat je po dobrim prijateljskim vezama s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom.

Saudijska Arabija i Iran regionalni su suparnici na Bliskom istoku te Arabija redovno optužuje Iran za podršku teroristima i napade na saudijske interese u regiji. Istovremeno, Saudijska je Arabija već četiri i pol godine aktivno umiješana u ratne sukobe u susjednom Jemenu. Nestabilna situacija na jugozapadu Arapskog poluotoka zaoštrila se krajem 2014. i početkom 2015., kad su se protiv službenih jemenskih vlasti oružano pobunili pripadnici pokreta Huti i preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Jemena. Huti potječu iz pretežno šijitske regije Jemena i Saudijska Arabija, u kojoj prevladava sunitska denominacija islama, brzo se vojno uključila u podršku svrgnutoj vlasti. Procjenjuje se da je u zračnim napadima Arabije na Jemen tijekom godina stradalo barem dvadesetak tisuća ljudi, među kojima se nalazi veliki broj civila.

U zračnim napadima na Hute podršku Saudijskoj Arabiji daju Ujedinjeni Arapski Emirati, ali i SAD i još neke države. Huti su tijekom godina redovito napadali i ciljeve u Saudijskoj Arabiji, no lokacija napadnute rafinerije, koja se nalazi oko 1300 kilometara od područja koja kontroliraju Huti, podigla je sumnju u njihove vojne mogućnosti. Oni su se dosad većinom služili bespilotnim letjelicama i projektilima dometa do 300 kilometara, a takve je napade osujećivala ili saudijska protuzračna obrana ili bi oni završili u nenaseljenim područjima, odnosno bez značajnije štete.