GLOBALNI PROBLEMI S ENERGIJOM Distribucijske mreže propadaju zbog velikih vrućina i zastarjelosti infrastrukture

Pod vrelim jadranskim suncem, život je u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, skoro stao početkom ovog ljeta. Automobili i autobusi su se našli u prometnim gužvama zbog nefunkcionalnih semafora, internet je pao, a sigurnosni alarmi su se aktivirali zbog iznenadnog nestanka struje. "Nakon sat vremena bez struje bili smo na ivici panike jer je postalo nepodnošljivo," rekao je Drago Martinović, 61-godišnji umirovljeni policajac. "Plašim se da bi moglo trajati duže ako se ponovi," kazao je za Bloomberg.

Loša vijest za Martinovića i stotine milijuna ljudi širom svijeta je da se rizik od nestanka struje pogoršava. Toplija ljeta znače povećanu potražnju za hlađenjem, što uzrokuje opuštanje žica i povećava rizik od šumskih požara. Nadogradnje elektroenergetske infrastrukture nisu išle u korak s povećanom potražnjom, dok napori za smanjenje korištenja fosilnih goriva čine distribuciju električne energije sve važnijom.

Isključenje struje u Crnoj Gori krajem lipnja izazvalo je kvarove u mrežama susjednih zemalja i stvorilo kaos u kućanstvima, bolnicama i plažnim barovima. Incidenti s Balkana ponavljaju se širom svijeta. Klimatska kriza izlaže elektroenergetske mreže riziku od naglih poplava koje ruše dalekovode, suša koje isušuju hidrorezervoare i skokova potražnje za hlađenjem tijekom nesnosnih vrućina.

Nestabilne mreže stvaraju nesigurnost za poduzeća, uzburkavaju politiku i ugrožavaju živote. Proširenje mreže koštat će oko 24,1 trilijun dolara kako bi se postigli ciljevi neto nulte emisije do 2050. godine, prema podacima BloombergNEF-a. Najveći troškovi su u SAD-u i Kini, ali nijedna zemlja nije pošteđena.

Većina nestanaka struje događa se kada veliki dijelovi opskrbe ili potražnje iznenada nestanu ili se pojave. Oštećenja od oluja, nagli porast proizvodnje obnovljive energije ili skokovi u potrošnji mogu prouzročiti nestanke struje tamo gdje mreža nije dovoljno otporna.

Klimatske promjene povećavaju ranjivosti i izvan ekonomija u razvoju. Problemi su nedavno pogodili više srednje razvijenih zemalja, uključujući energetski bogate Meksiko i Kuvajt, kao i uvoznike poput Albanije.

Zajednička tema iza problema s mrežom je loše planiranje. U Kuvajtu su stanovnici trpjeli povremene nestanke struje u lipnju, a operateri mreže su namjerno isključivali dijelove mreže kako bi spriječili totalni kolaps. U Ekvadoru su putnici metroa morali napustiti zaglavljene vlakove i pješačiti do stanica kroz neosvijetljene podzemne tunele nakon najgoreg nestanka struje u posljednja dva desetljeća.

Ekstremne vrućine povećavaju potražnju za hlađenjem, dok smanjuju učinkovitost solarnih panela. Visoke temperature mogu izazvati opuštanje dalekovoda i pregrijavanje transformatora, što dovodi do kvarova opreme i povećava rizik od požara.

Kako temperature rastu, mreže će morati biti otpornije, uključujući skladištenje energije za upravljanje skokovima potražnje i prekidima u opskrbi. Problemi su također pogodili više srednje razvijenih zemalja, uključujući energetski bogate Meksiko i Kuvajt, kao i uvoznike poput Albanije.

Nestanci struje u Meksiku postaju sve češći kako ljeta postaju toplija i sušnija, a rastuća ekonomija dovodi elektroenergetske mreže do ruba. Novoizabrana predsjednica Klaudija Scheinbaum obećala je ulaganja u kapacitete obnovljive energije, plinske elektrane i nove prijenosne linije, ali to je manje od polovice potrebnih sredstava za zadovoljavanje rastuće potražnje u sljedećih pet godina.

U SAD-u su operateri mreže suočeni s izazovima ekstremnih vremenskih prilika koje otkrivaju slabosti u zastarjelom sustavu za distribuciju električne energije. Kalifornija je pretrpjela kratke povremene nestanke struje tijekom ekstremnih ljetnih toplinskih valova, a mreža Teksasa se srušila tijekom jake zimske oluje 2021. godine.

U zemljama s lošim sustavima, klimatske promjene pogoršavaju probleme. Podmorski kabel između Italije i Crne Gore instaliran 2019. godine već se smatra nedovoljnim. Postojeća mreža nije spriječila veliki nestanak struje u četiri balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i veći dio hrvatske obale, što je utjecalo na četiri milijuna ljudi.

Šumski požar u balkanskoj regiji doprinio je kvaru, onesposobivši prekogranične interkonektore i utjecao na više zemalja, uključujući Albaniju, koja se zbog oslanjanja na hidroenergiju nalazi u ranjivoj poziciji zbog sve toplijeg i sušnijeg vremena.

Kompletan tekst čitajte na Bloomberg Adria.