EUROPSKI SUSJEDI NAJAVLJUJU OTPOR Njemačka najavila oštre mjere na granici, za druge nema mjesta pregovorima

Njemačka najava o uvođenju strogih kontrola na kopnenim granicama radi suzbijanja migracija izazvala je bijes među njezinim europskim susjedima, koji odbijaju prihvatiti migrante koje je Berlin odbio.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) izjavila je da će stroža ograničenja biti uvedena na njemačkoj kopnenoj granici dugoj 3.700 kilometara od 16. rujna.

Ove kontrole trajat će šest mjeseci i omogućit će vlastima da izravno odbiju veći broj migranata na njemačkim granicama. Ovo predstavlja značajno proširenje kontrola koje su prošle godine uvedene na granicama Njemačke s Poljskom, Češkom i Švicarskom. Sada će granice s Danskom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Francuskom i Austrijom također biti podložne ograničenjima.

Austrijske vlasti već su izjavile da neće prihvatiti nijednog migranta kojeg Berlin pokuša vratiti preko granice bez formalnog sporazuma, prenosi Klix.ba.

"Nema prostora za pregovore", rekao je austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner za Bild te dodao:

"Naredio sam šefu federalne policije da ne dozvoli povratak. Austrija neće prihvatiti nijednu osobu koju Njemačka odbije."

Poljski premijer Donald Tusk nazvao je ove mjere "neprihvatljivima" te je izjavio kako će se Poljska konzultirati s drugim pogođenim zemljama.

"Ovako nešto je neprihvatljivo iz poljske perspektive", rekao je Tusk u Varšavi.

Umjesto veće kontrole naših granica, Poljskoj je potrebno veće sudjelovanje zemalja u zaštiti vanjskih granica Europske unije, naveo je.

Češki mediji su u međuvremenu izvijestili da nove granične politike predstavljaju prijetnju Schengenskom sporazumu i principima slobodnog kretanja unutar Europe.

Pravni izazovi

Međutim, nisu svi njemački saveznici u EU reagirali ljutito na ovu najavu. Nizozemski desničarski političar Geert Wilders pohvalio je potez Berlina, izjavivši novinarima "što prije, to bolje" na pitanje o graničnim kontrolama.

Prošle godine Berlin je dogovorio stroža pravila o deportaciji i najavio strože kontrole na svojim kopnenim granicama s Poljskom, Češkom i Švicarskom.

Ova ograničenja dovela su do vraćanja 30.000 migranata od listopada 2023. godine i činilo se da su značajno utjecala na broj zahtjeva za azil u Njemačkoj, a vladini podaci pokazuju pad od 21,7 posto u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine.

Međutim, kontrole koje bi trebale biti uvedene sljedećeg tjedna već su izazvale ljutnju Austrije i Poljske, a vjerojatno će izazvati reakcije i drugih europskih zemalja ako njemačke vlasti počnu podnositi službene zahtjeve za prihvat većeg broja tražitelja azila i migranata.

Austrija, Češka i Poljska su među najčešće posjećenim "tranzitnim" zemljama od strane migranata i tražitelja azila na putu prema Njemačkoj.

Njemački potez mogao bi se suočiti i s pravnim izazovima ako potraje dulje od šest mjeseci. Prema pravilima EU, zemljama unutar Schengenskog prostora, koji obuhvaća cijeli blok osim Cipra i Irske, dopušteno je uvođenje graničnih provjera samo kao posljednje sredstvo za sprječavanje prijetnji unutarnjoj sigurnosti ili javnom redu.

Berlin je Europskoj komisiji poručio da su privremene mjere opravdane zbog "stalno visokog ukupnog opterećenja Njemačke" i "zaštite unutarnje sigurnosti od trenutačnih prijetnji islamističkog terorizma i prekograničnog kriminala".

Njemačka vlada suočava se s povećanim pritiskom da reagira na migracijske izazove, jer je porast podrške strankama s obje strane političkog spektra na nedavnim regionalnim izborima doveo do stagnacije stranke SPD, koju predvodi kancelar Olaf Scholz.