Europske zemlje smanjuju radno vrijeme

Vidi originalni članak
Ovo su samo neki od primjera europskih zemalja koje se vode motom „rade manje, a naprave više".

Privatni život

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživanja pokazuju da su preopterećeni i nezadovoljni radnici manje produktivni, češće obolijevaju, zbog čega štetu trpe i poslodavci i država, a uz to dugo radno vrijeme nepovoljno utječe na ravnotežu između privatnog i profesionalnog života, time i na mentalno zdravlje.

Razvijene zemlje svjesne su da su preopterećeni radnici zapravo šteta za kompanije i cijelo društvo, ali i činjenice da i tehnološki razvoj vodi ka kraćem tjednu. Već sada najkraću radni tjedan uz Francusku, imaju Nizozemska, Danska, Belgija, a u Švedskoj se radi na skraćivanju na 30 sati. U švedskim firmama u kojima je uvedena 30-satna radni tjedan, radnicima nisu smanjivane plaće.

Što se tiče psihološkog aspekta, on tvrdi da, ako je kraće radno vrijeme, radnik ima veću motivaciju i opravdanost da uloži malo više napora kako vi završio sve obveze.

Slobodan čovjek

- Kad završi, ostatak dana može provesti kako njemu najviše odgovara, s obitelji, odmaranjem uz TV, nekom aktivnošću ili privatnom biznisu. Tada je čovjek slobodan i zbog toga vrijedi uložiti malo više napora - kazao je Novaković, za Dnevni avaz.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U BiH, radnici rade minimalno osam sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno. Prema Eurofoundu, radnici najviše u prosjeku rade u Turskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Rumunjskoj, Kosovu i Hrvatskoj. BiH se nije našla na ovoj listi.

Kroničan umor

Istraživanje objavljeno u „Melbourne Institute Worker Paper" pokazalo je da bi 25 sati tjedno bilo optimalno radno vrijeme za kvalitetno fizičko i mentalno funkcioniranje zaposlenih u dobi između 40 i 50 godina.

Kod radnika čiji tjedan ima između 50 i 55 radnih sati dolazi do kroničnog umora i pada koncentracije, a to se posebno primjećuje kod osoba starijih od 50 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

PRIJE GODINU novozelandska kompanija „Perpetual Guardian" prešla je na četverodnevnu radni tjedan. Ovo se pokazalo toliko uspješnim da su eksperiment pretvorili u stalnu praksu.

Vezani članci