CIJELA EUROPA DIŠE ZAGAĐEN ZRAK Kvaliteta zraka najlošija u Italiji, Bosna u crvenom, ni u Hercegovini se ne diše lako

Gotovo svaki stanovnik Europe živi u zagađenim gradovima i naseljima gdje su godišnji prosječne razine mikro čestica veće od preporučenog ograničenja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

To praktično znači da skoro svatko na kontinentu udiše loš zrak koji je pokazao da može biti smrtonosan, piše DW.

Zagađenje zraka povećava rizik od bolesti dišnih puteva i srca te skraćuje očekivano trajanje života.

"S trenutnim razinama zagađenja zraka, mnogi ljudi obolijevaju. Znamo da smanjenje razina zagađenja zraka smanjuje te brojke", rekao je Mark Nieuwenhuijsen, direktor Barcelonskog instituta za globalno zdravlje (ISGlobal).

Koliko je loše zagađenje zraka u Europi?

DW je u suradnji s Europskom mrežom za novinarstvo podataka analizirao satelitske podatke Copernicusova atmosferskog monitorinškog servisa (CAMS).

Otkrili smo da je 2022. gotovo svatko u Europi - 98% ljudi - živjelo u područjima gdje je koncentracija finih čestica, često skraćeno nazvane kao PM 2,5, bila iznad ograničenja postavljenog od SZO.

SZO preporučuje da godišnja prosječna koncentracija finih čestica ne prelazi pet mikrograma po kubičnom metru zraka. Mikrogram je tisuću puta manji od miligrama.

Razine zagađenja variraju od regije do regije u Europi. Može biti posebno teško u dijelovima Srednje Europe, dolini Po u Italiji i u većim metropolama kao što su Atena, Barcelona i Pariz.

Ova analiza pokazuje da najzagađenija područja u Europi dosežu godišnje prosječne koncentracije PM 2,5 od oko 25 mikrograma po kubičnom metru.

Visoke razine zagađenja zraka za pojedine europske gradove već su prijavljene ranije, ali ova nova analiza podataka nudi prvu usporedbu zagađenja u različitim regijama Europe. Pokazuje gdje se kvaliteta zraka poboljšala, a gdje se pogoršala.

Također su koristili podatke kako bi identificirali dva mjesta s sličnim problemima, ali različitim izgledima. U sjevernoj Italiji razine zagađenja su visoke i čini se da ostaju takvima. U južnoj Poljskoj također su visoke, ali izgleda da opadaju. 

Što je fina čestica?

Fina čestica je kombinacija vrlo malih čvrstih i tekućih čestica različitih materijala i onečišćenja.

Onečišćenja su nevidljiva golim okom. Imaju promjer manji od 2,5 mikrometara, ili otprilike 30 puta tanji od jedne vlasi kose.

Iako postoji mnogo drugih onečišćenja koja utječu na ljudsko zdravlje, uobičajeno je fokusirati se na ove vrste čestica jer postoji dosljedan znanstveni dokaz o njihovom negativnom utjecaju na javno zdravlje.

Kako se Europa uspoređuje s drugim dijelovima svijeta?

Općenito, kvaliteta zraka u Europi bolja je nego u drugim dijelovima svijeta.

U sjevernoindijskim gradovima poput New Delhija, Varanasija i Agre, na primjer, prosječne vrijednosti PM 2,5 mogu doseći čak 100 mikrograma po kubičnom metru zraka. U Europi, podaci pokazuju razine zagađenja do 25 mikrograma po kubičnom metru zraka.

No, čak i na relativno nižim razinama Europe, zagađenje može imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi.

Kakav je prijedlog EU-a i što kažu stručnjaci?

Nova europska pravila o kvaliteti zraka dopuštaju godišnju prosječnu koncentraciju fine čestice od 10 mikrograma po kubičnom metru zraka.

Odbor za okoliš Europskog parlamenta predložio je usvajanje preporuka SZO-a, koje su strože, s pet mikrograma fine čestice po kubičnom metru zraka.

No čak i s 10 mikrograma, to bi bilo strože od trenutačnih standarda, koji dopuštaju godišnje koncentracije PM 2,5 od 20 mikrograma po kubičnom metru zraka - četiri puta više od trenutnih preporuka SZO-a. Zdravstveni istraživači i ekolozi tvrde da nova europska pravila o kvaliteti zraka trebaju odražavati smjernice SZO-a, ali priznaju da bi to bilo izazovno.

"Europski limiti nisu samo [o] zdravlju, također se radi o ekonomskim argumentima, dok su smjernice SZO-a donesene od strane stručnjaka koji uzimaju u obzir samo zdravlje", rekao je Nieuwenhuijsen. "Nadam se da će ići s SZO-om, ali vjerojatno će neki tvrditi da bi to bilo preskupo."

Kvaliteta zraka konstantno loša u sjevernoj Italiji

Sredinom veljače 2023. mnogi gradovi u Padskoj nizini u Italiji bili su prekriveni zagađenjem. Regije Lombardija i Veneto posebno su bile pogođene.

Dnevna prosječna koncentracija PM 2,5 u gradovima poput Milana, Padove i Verone skočila je iznad 75 mikrograma po kubičnom metru, prema istraživačima Copernicusa.

Geografija je djelomično kriva: regija je okružena planinama, a onečišćenje stvoreno prometom, industrijom, poljoprivrednim emisijama i grijanjem u domaćinstvima zadržava se u području. Ekološke agencije izvješćuju da više tisuća ljudi prerano umire svake godine zbog bolesti povezanih s onečišćenjem.

Studija objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet koristila je podatke o onečišćenju iz 2015. godine kako bi procijenila da bi oko 10% smrti u gradovima poput Milana moglo biti spriječeno ako bi prosječne koncentracije PM 2,5 bile niže za oko 10 mikrograma po kubičnom metru.

Ako bi najveći europski gradovi mogli dosegnuti cilj od pet mikrograma po kubičnom metru, istraživači su zaključili da bi svake godine bilo 100.000 manje smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem.

No to nije smjer u kojem ide Padska nizina.

"Osim što imamo negativnu geografsku situaciju, radimo upravo suprotno od onoga što bismo trebali", rekla je Anna Gerometta, odvjetnica i predsjednica udruge Cittadini per l'Aria, koja zagovara strože politike kvalitete zraka u Italiji.

Gerometta je rekla da su mjere za ograničavanje emisija iz automobila, grijanja u domaćinstvima i tvornica mesa preblage da bi se suočile s razmjerom problema.

U Poljskoj, međutim, lokalne strategije pokazuju poboljšanja.

Poljska se rješava ugljenih peći i poboljšava kvalitetu zraka

U dijelovima Poljske, razine onečišćenja spadaju među najviše u Europi. No one su se kontinuirano smanjivale od 2018. - prve godine u podacima koji su analizirani.

Uzmimo grad Krakow, drugi najveći grad u zemlji. Još 2018. regija je imala godišnje razine onečišćenja od gotovo 25 mikrograma po kubičnom metru zraka. Do kraja 2022., smanjilo se za više od 20%.

Susjedni gradovi Katowice, Gliwice i Tychy, kao i Poznan i glavni grad Varšava, također su vidjeli smanjenje onečišćenja.

Poboljšanja su došla nakon što su poljske vlasti pokrenule plan modernizacije sustava za grijanje domaćinstava, poznatih kao "dimnjaci". Proces traje već deset godina.

"Zovemo ih 'dimnjacima' jer proizvode puno dima, ali to su stare peći", rekao je Piotr Siergiej iz ekološke organizacije Polish Smog Alert. "Zamijenili smo gotovo 800.000, ali ostalo ih je još oko 3 milijuna. To je spor proces."

Na području Krakowa, gdje je zabrana spaljivanja ugljena i drva za kućno grijanje stupila na snagu 2019., gotovo su sve stare peći zamijenjene.

Stanje u BiH

Što se tiče BiH i zemalja u okruženju, najmanje je onečišćenje u Crnoj Gori, dok je BiH uvjerljivo najgora. Ipa, mapa pokazuje kako je razlika u onečišćenju zraka velika između kontinentalnog i mediteranskog dijela Bosne i Hercegovine. 

Srbija je uz BiH također pri samom dnu, a jedine zemlje sa većim zagađenjem su Turska, Poljska, Ukrajina i Italija.

Najčišći zrak dišu Islanđani i Finci.

Kako javno mišljenje utječe na politiku kvalitete zraka?

"Prije deset godina, ako ste govorili o onečišćenju zraka u Poljskoj, ljudi bi rekli da to nije veliki problem, osjećalo se kao da udarate glavom o zid", rekao je Sierjiej. "No nakon godina konstantnog udaranja, najveći uspjeh je promjena percepcije. Zakon je važan, ali političari će raditi samo ono što [birači žele]."

U Italiji su ekološki aktivisti primijetili sličan problem u prevladavanju jaza između znanosti i svakodnevnog života: "Ljudi ne razumiju problem onečišćenja zraka. Kako ga često ne vidite, ne shvaćate kakav je utjecaj", rekla je Gerometta.

No stvari se mijenjaju.

Prema istraživanju Eurobarometra iz 2022., većina Europljana sada vidi respiratorne bolesti uzrokovane onečišćenjem zraka kao ozbiljan problem. Iako su mnogi ispitanici rekli da se ne osjećaju dobro informiranim o trenutačnim standardima, većina onih koji su svjesni misli da bi pravila o kvaliteti zraka trebala biti pooštrena.