Bruxelles priznao: Multinacionalne tvrtke varaju kupce

verzije proizvoda poznatih brendova, priopćila je službena stranica Europske komisije za potrošače. U napadu na korporativne gigante, Vera Jurova tvrdi da su tvrtke flagrantno kršile zakon.

"Po prvi put jasno kažemo: ovo je nepoštena komercijalna praksa. U mnogim slučajevima sam uvjerena da je kršen zakon jer je provedena prevara", objasnila je Jurova za Gardian, prenosi theprestige.ba. Od voćnih sokova i ribljih štapića do deterdženata i suhomesnatih proizvoda, istočne verzije brendova koji su prisutni u čitavoj Europi, su se uporno pokazali kao inferiorni u kvalitetu u odnosu na one koji se prodaju na zapadu iako su upakirani u istu ambalažu, tvrdi Jurova. Ona je obećala da će zaustaviti multinacionalne tvrtke u pokušaju da dovode u zabludu potrošače iz istočne Europe i poručuje da su predugo smišljali izgovore, izvijestio je. Coca-cola, čija pića u slovenkim trgovinama, kako su pokazala istraživanja, imaju više šećera i frukto-glukoznog sirupa nego ona u Austriji, tvrdi da su adaptirali recept "lokalnom ukusu".

Spar, čiji voćni jogurt od jagode u Sloveniji ima 40% manje jagoda od onog u Austriji, kaže da su samo pravili ono što su Slovenci i tražili. Drugi poznati brendovi kao Lidl, Pepsi i Birds Eye su također spomenuti u istraživanju. I oni su inzistirali da su razlike u proizvodima bazirane na lokalnoj potražnji, a ne na dovođenju u zabludu potrošača. Jurova je ranije obećala da neće objavljivati imena tvrtki ako se prekine s takvom praksom, ali pošto se to nije dogodilo, ona je otkrila imena i kazala da će ohrabrivati ljude da ne kupuje te proizvode. "Odlučna sam u ovome", poručila je Jurova. Njeni komentari dolaze nakon detaljne analize podataka prikupljenih iz čitave EU, i nakon obraćanja predsjednika Europske komisije Jan - Clode Junckera koji je dao signal da je Bruxelles spreman pokrenuti pravne i financijske mehanizme da bi ojačao nacionalna tijela za zaštitu potrošača kako bi otkrili i procesuirali tvrtke koje krše zakone. "Raste nezadovoljstvo kod ljudi koji moraju ići u inozrmstvo da bi kupili riblje štapiće u kojima ima ribljeg mesa, ili soka od naranče u kojem ima naranči. Ta frustracija raste i uradit ćemo nešto povodom toga", navodi Jurova.

Jurovu posebno ljuti dosadašnji pristup tom problemu tvrtki, jer su ukazivale da to pitanje nema težinu zato što nema nikakvih izravnih implikacija na zdravlje ljudi. "Dugo je ovo bila tema pošalica, ali ovdje govorimo o jednakosti potrošača", jasna je Jurova. Jurova nudi nekoliko rješenja: da se uveća kvaliteta hrane ili da se proizvodi drugačije zovu pa da potrošači znaju što kupuju. Pitanje duplih aršina po pitanju hrane je stiglo na dnevni red komisije zahvaljući lobijima iz Bugarske, Slovenije, Češke i Mađarske koje su nedavno objavile svoje komparativne studije, a za desetak dana će tu studiju objaviti i Hrvatska, prenosi Indikator.ba.