BALKAN U STRAHU Zemlje regije upozoravaju na moguću energetsku krizu zbog rasta cijena struje

Premijer Grčke, Kiriakos Micotakis, uputio je pismo predsjednici Europske komisije, Ursuli von der Leyen, predlažući uvođenje regulatora tržišta električne energije za cijelu Europsku uniju, te intenziviranje rada na povećanju kapaciteta za prekograničnu razmjenu struje.

Jugoistočna Europa pogođena je krizom na energetskom tržištu, budući da je nesrazmjer cijena u odnosu na ostatak kontinenta dosegao visoke razine zbog zagušenja interkonekcija. Ostali faktori uključuju ekstremne vrućine, sušu, smanjenje kapaciteta elektroenergetskog sustava te činjenicu da je Ukrajina postala neto uvoznik električne energije. Stoga, nekoliko zemalja traži hitne mjere kako bi ublažile pritisak rastućih cijena struje.

Grčka, Rumunjska i Bugarska rade na izradi mehanizma koji bi omogućio brzu intervenciju na tržištu električne energije u slučaju drastičnih skokova cijena u Jugoistočnoj Europi, posebice kad dođe do razdvajanja tog područja od ostatka europskog tržišta. U međuvremenu, grčki premijer Kiriakos Micotakis predložio je niz mjera predsjednici Europske komisije.

Sjeverna Makedonija zatražila je od direktora Energetske zajednice, Artura Lorkovskog, ispitivanje razloga za veliki nesrazmjer u cijenama. Protok električne energije smanjen je zbog većih radova na interkonekcijama, dok su ljetne vrućine i smanjena učinkovitost hidroelektrana, zajedno s remontom termoelektrana, dodatno opteretile sustav. Time je došlo do energetskog razdvajanja Balkana i Mađarske s jedne strane, te Centralne i Zapadne Europe s druge strane.

Energetski algoritam stvara izolaciju jugoistočne Europe

Jedan od ključnih problema je način funkcioniranja tržišta električne energije. Na Balkanu se trgovina odvija prema metodologiji net transfer kapaciteta (NTC), dok su tržišta u Centralnoj i Zapadnoj Europi povezana sustavom koji koristi metodologiju zasnovanu na protoku snaga (FBMC). Ovaj algoritam često smanjuje ili potpuno eliminira raspoloživi protok iz Njemačke prema Austriji i Mađarskoj, prema analizi koju prenosi Balkan Green Energy News.

Mađarska, kao glavni dobavljač Ukrajine električnom energijom, suočava se s rastom cijena zbog povećane potražnje iz ove ratom pogođene zemlje. Jugozapad Europe postaje izolirano energetsko područje. U Grčkoj su cijene električne energije od travnja, kada su iznosile 60 eura po megavat-satu, do rujna porasle na 130 eura, kako je naveo Micotakis.

Cijene energije na Balkanu rastu i do 15 puta

Micotakis je upozorio da je cijena električne energije u jednom trenutku dostigla 940 eura po megavat-satu na Balkanu, dok je u Austriji iznosila samo 61 euro, što podriva unutarnje tržište Europske unije. Također je naglasio kako je razlika između najviših i najnižih cijena u regiji tijekom ljeta bila iznad 100 eura po megavat-satu čak 395 sati, u usporedbi s 35 sati između siječnja i svibnja.

Micotakis je izjavio kako je potrebna jača regulacija unutar Europske unije, koja bi omogućila veći utjecaj na odluke država s regionalnim učinkom, poput planiranih isključenja električne energije. Također je predložio povećanje regulatornog nadzora. Istaknuo je kako je Grčka spremna primijeniti novi model upravljanja tržištem energije, kako bi povratila ekstraprofite i zaštitila potrošače tijekom trenutne energetske krize.

Cijene električne energije blago su pale posljednjih dana zbog hladnog vala i obilnih kiša, ali novi izazovi su pred vratima. Termoelektrane na ugljen u regiji su zastarjele i nepouzdane, a planirana isključenja zbog remonta dodatno će opteretiti sustav.