FOTO  Šume u Hercegovini pod najezdom gubara

Z. Lojpur/Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Ovih dana čudna i nesvakidašnja slika iz Trebinjske šume. Umjesto prirodnih hladovina koja su karakteristične za ovaj predio, vidi se samo praznina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zahvaljujući štetočini poznatoj kao gubar, tj. hrastov gubar, šume su postale gole i prazne. Najezda ovih gusjenica počela je prije mjesec dana, a do sada su već nanijele toliku štetu da umjesto bujne vegetacije, vidimo samo opustošene grane.

Iz Službe za uzgoj i zaštitu u Centru za upravljanje kršom, kažu da ne pamte ovako nešto.

„Još u petom mjesecu se javlja gusjenica koja doslovno brsti šumu. U ovom slučaju, za ovu godinu su počele u šestom mjesecu i oštećene su ogromne površine šume. Gubar je najviše ljubitelj hrasta, cera zatim medunca. Već je krenuo na divlje voćke, zatim draču, jedino što mu nije zanimljivo je jasen., iako su zabilježeni slučajevi da je napadao i jasen“, kaže za Hercegovina.info, Jovana Petijević, rukovoditeljica Službe za uzgoj i zaštitu u trebinjskom Centru za upravljanje kršom.

Gusjenica u potrazi za hranom, napušta mjesta gdje je već nanijela štetu, te ide dalje. A šteta je nanesena u selima Trebinjske šume, zatim na Jasenu i Mosku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Selo Kočela kod Trebinja je pretrpjelo najveću štetu. Ni stariji stanovnici ovog sela ne pamte drveća bez vegetacije u ovo doba godine.

Mirko Tarana, sedamdesetjednogodišnjak, za naš portal kaže:

“Ovo je počelo početkom šestog mjeseca i bila je tolika najezda, kakva se ranije nije vidjela. Gledao sam manje štete, ali ovakve nikada. Sada je kompletno sve obrstilo. Ovo je zaista ekološka katastrofa, iz razloga što postoji veća šansa da će biti požara.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Reagirati sada po pitanju ove štetočine, već je kasno. Sreća je što neće ostaviti veće posljedice i što će se uz adekvatno tretiranje, ova drveća brzo oporaviti.

„Gubar polaže jaja u rujnu, a na nama je da djelujemo u zimskom razdoblju sa skidanjem leglih jaja. I pojedinac na svom posjedu može samoinicijativno pristupiti uništavanju larvi i gusjenica“, završava Petijević.

Ružne slike kako gusjenice padaju s ogoljenih grana bit će pouka da se sljedeće godine izvrši prevencija i na vrijeme zaštiti šuma. 

Vezani članci