Sveta je Lucija, dan na koji katolici tradicionalno siju pšenicu
Sveta Lucija je rođena u 4. stoljeću na Siciliji u imućnoj obitelji. Imala je bolesnu majku za koju je molila Svetu Agatu da joj pomogne. No, ona joj je rekla da je majku već sama ozdravila svojom vjerom u Gospodina. U velikoj radosti zbog majčina ozdravljenja, Lucija je odlučila svoj imetak razdijeliti siromasima. Majka joj je govorila da radi krivo, i da imetak podijeli nakon smrti, ali ona je bila odlučna. Rekla je: Naša dobra djela trebaju svijetliti pred nama dok putujemo u vječnost, zato ju je njezin mladić prijavio da je kršćanka. Po tadašnjim zakonima kao kršćanka ona je bila vrlo opasna, s toga su je zatvorili u tamnicu gdje su je podvrgli raznim mučenjima.
Legenda kaže da je Lucija bila odvažna i na uvrede odgovarala: 'Kad čisto živim, tijelo je moje stan Duha Svetoga'. Bijesan car Dioklecijan se zgrozio i rekao da će je otpremiti u kuću bludnica da joj bude oskvrnjena čistoća i onda će ju ostaviti njen Duh Sveti. Ona mu je odgovorila: ako mi budeš na silu oduzeo čistoću, moja duša neće biti oskvrnjena, nego ću imati na nebu dvostruku krunu.
Mučitelji su je zalili smolom i zapalili, ali vatra ju nije zahvaćala. Na kraju su joj vrat proboli mačem. Prema predaji, Svetoj Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida. Lucija je i zaštitnica ratara, slijepaca, lađara, staklara, krojača, pisara, vratara. Njezino ime u prijevodu s latinskog znači SVIJETLA pa se to tumači tako da ona na neki način već naviješta veliko svijetlo božićne noći.
Zanimljivo je da u svijetu postoji čak i jedna mala otočna država u istočnim Karibima s nazivom Sv. Lucija. U toj državi pretežno je crnačko stanovništvo i čak su 90 posto katolici.
Svjetlana je hrvatska inačica imena Lucija.
Danas, na svetu Luciju je ujedno i dan kada se sije pšenica, što je simbol života u kršćanstvu. Ako pšenica bude gusta i lijepa, znači da se možemo nadati dobrom urodu sljedeće godine. Donosimo vam sedam koraka kako da i vaša pšenica izraste gusta i lijepa.
1. Prije sijanja, pšenicu je dobro namočiti u mlakoj vodi te je ostaviti preko noći da odstoji. Nakon toga, najbolje ju je osušiti na papirnatom ubrusu te zatim posijati. Tako će bolje proklijati.
2. Najbolje ju je sijati u manjoj lončanici ili na tanjuriću. Neki je stavljaju i na sloj vate, što je prilično praktično, jer vata upije višak tekućine.
3. U posudu u kojoj ćete držati pšenicu, stavite malo zemlje i pšenicu rasporedite po površini. Zatim je prekrijte još jednim slojem zemlje.
4. Zalijte je umjereno i postavite na toplo, ali svijetlo mjesto. Najbolje ju je staviti pored prozora. Pazite da mjesto gdje je držite ne bude previše blizu grijanja, jer bi se pšenica mogla posušiti.
5. Pšenicu zalijevajte svaki dan i pratite njen napredak. Vrlo je važno ne pretjerati, kako ne bi zrnje plutalo na vodi. Dovoljno je zaliti je ravnomjerno, sa žlicom obične vode.
6. Kad pšenica dovoljno naraste, možete je urediti kako bi izgledala lijepo pod borom. Odrežite vrhove kako bi bili jednaki, a jedan od običaja je i vezanje ukrasne vrpce oko pšenice. naravno, ne prečvrsto, tek toliko da se vrpca drži.
7. Posijite dovoljno teglica kako bi ih mogli staviti pod bor i na stol, jer mlada i zelena pšenica jedan je od najljepših blagdanskih ukrasa u našem domu.
Vezani članci