Sv. Josip nebeski zaštitnik Hrvatskog kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda

Godine 1687. Hrvatski je sabor izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. Sv. Josipa slavimo danas, 19. ožujka.

U Protokolu Hrvatskog sabora od 9. i 10. VI. 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst:

‘Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.'

U svom pismu od 16. siječnja 1940. hrvatsko-slavonski metropolit i zagrebački nadbiskup, bl. kardinal Alojzije Stepinac obavještava vjernike:

‘Udovoljavajući mnogim molbama katoličkih vjernika da se blagdan sv. Josipa podigne na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije, katolički biskupi Kraljevine Jugoslavije obratili su se Svetoj Stolici... Sv. Stolica je reskriptom Svete Kongregacije Koncila od 20. studenog 1939. uvažila molbu. ‘Naša Biskupska konferencija na svom proljetnom zasjedanju 1972. ‘...stala je na stanovište da je odluka Hrvatskog Sabora iz 1687. g., kojom se sv. Josip proglašuje nebeskim zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva, i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta. To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.'

Kardinal Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. godine proglasio je godinu svetog Josipa. U Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu 19. ožujka 1988. tom prigodom sastavio je i molio molitvu sv. Josipu za domovinu.

Na XXXVII. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije održanom u Biskupskom ordinarijatu u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008. godine Sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske.

Sv. Josip zaručnik je Blažene Djevice Marije i Isusov zemaljski otac i hranitelj. Riječ 'Josip' hebrejskog je podrijetla i znači 'neka Bog pridoda'. Te je riječi zapisane u Starom zavjetu, izgovorila Rahela, žena praoca Jakova, rodivši dijete nakon duge neplodnosti, sina koji je kasnije postao poznat kao Josip Egipatski. Prema Evanđeljima, bio je iz Davidove kraljevske dinastije, te je po njemu i Isus postao Davidov potomak.

Sv. Josipa nazivaju i šutljivim svecem, jer evanđelja ne prenose niti jednu jedinu riječ koju je on izgovorio. Takav Josip uzor je i poticaj svim ljudima i danas da i sami nauče cijeniti šutnju i da ne budu tek ljudi govora, jeftinih riječi, nego ljudi djela i rada.

Stoga, svim Josipima, Josipama, Josima, Jozama... čestitamo imendan.