Papa služio misu na Cvjetnicu u praznoj bazilici sv. Petra

Hina/hercegovina.info
Vidi originalni članak

Papa Franjo služio je u nedjelju misu u povodu Cvjetnice u bazilici sv. Petra u izvanrednim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, prenose agencije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obično bi se deseci tisuća Rimljana i hodočasnika, držeći maslinove grane, okupili na vanjskoj misi koju predvodi papa na Trgu svetog Petra. Umjesto toga, papa Franjo je predvodio ceremoniju u praznoj Bazilici svetog Petra.

Pored njegovih pomoćnika, bilo je prisutno i nekoliko pozvanih prelata, časnih sestara i necrkvenjaka koji su sami sjedili u prvim klupama, ali su morali napraviti odstojanje od nekoliko metara jedni između drugih da bi smanjili rizik od zaraze.

U Katoličkoj Crkvi Cvjetnica se slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe, ali i kao spomen njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kada je Isus ulazio u Jeruzalem, narod mu je mahao palminim i maslinovim grančicama prostirući svoje haljine putem kojim se kretao jašući na magarcu.

Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan - spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt.

U blizini oltara bili su postavljeni raspelo za koje se vjeruje da je zaslužno za prestanak epidemije kuge u Rimu u 16. stoljeću te ikona Blažene Djevice Marije - Spasiteljice rimskog naroda, prenosi dpa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Raspelo iz crkve sv. Marcela na Korzu i ikona Spasiteljice rimskog naroda bili su izloženi i tijekom ceremonije 27. ožujka kada je Papa predvodio posebne molitve za okončanje pandemije na praznom Trgu sv. Petra.

Bizantinska ikona Spasiteljice rimskog naroda (Salus Populi Romani) u Rim je donesena 590. godine, a 2018. obnovljena je u radionicama Vatikanskih muzeja.

Kako prenosi Catholic News Agency, raspelo iz rimske crkve sv. Marcela na Korzu bio je jedini vjerski predmet koji je preživio odnosno ostao netaknut nakon požara koji je 23. svibnja 1519. uništio tu crkvu. Tri godine poslije Rim je opustošila kuga, a na zahtjev rimskih katolika raspelo je nošeno u procesiji od Via del Corso do Trga svetog Petra. Procesija se nastavila 16 dana, od 4. do 20. kolovoza 1522. Kad je raspelo vraćeno u crkvu sv. Marcela, kuga je nestala iz Rima. Vjernici su taj događaj povezali s raspelom vjerujući da je čudotvoran.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vatikan je priopćio da postoji sedam slučajeva zaraze Covidom-19 među stanovnicima ili zaposlenicima ove najmanje države na svijetu.

Zbog pandemije, uskrsne proslave u Vatikanu reducirane su i zatvorene za javnost.

Otkazan je i tradicionalni Križni put u rimskom Koloseumu na Veliki petak.

Vezani članci