'Papa ponudio popis kreposti za one koji žele služiti Crkvi'

Papa je ustvrdio da su se neke ''kurijalne bolesti'' koje je spomenuo u prošlogodišnjem govoru, bolesti koje mogu pogoditi svakog kršćanina, zajednicu ili crkveni pokret, nažalost očitovale i ove godine te uzrokovale nemalu bol za čitavo tijelo Crkve i ranile mnoge duše skandalom.

- To je bilo i uvijek će biti predmetom iskrenog promišljanja i odlučnog djelovanja jer reforma odlučno, jasno i snažno napreduje, zato što je Crkva semper reformanda - rekao je Sveti Otac te dodao kako bolesti i skandali ne mogu prekriti učinkovito, predano i odgovorno služenje Rimske kurije Papi i čitavoj Crkvi i to je prava utjeha.

Kako je ustvrdio bila bi to velika nepravda ne izraziti iskrenu zahvalnost i zdravi poticaj svim osobama koje u Kuriji predano rade te Crkvi i Petrovu nasljedniku pružaju utjehu svoje solidarnosti i poslušnosti, kao i svoje velikodušne molitve.

- Otpori, poteškoće i neuspjesi uvijek su prigode za rast, a nikada za obeshrabrenje; prigode za povratak na bitno - naglasio je Papa.

U tom je duhu Papa podastro popis potrebnih kreposti za one koji rade u Kuriji i žele da njihovo služenje Crkvi bude plodno. Na prvome je mjestu naveo misijski duh, nazvavši ga uzrokom i pokazateljem plodnosti Kurije.

- Vjera je dar, ali se mjera naše vjere očituje i u sposobnosti njezina prenošenja. Zdrav pastoralan duh je pak nezamjenjiva krepost za svakog svećenika. Ta dva duha mjera su našeg kurijalnog i svećeničkog djelovanja, bez kojih ne možemo biti sluge vjerni - rekao je Papa.

Kao drugi par kreposti, naveo je prikladnost i pronicavost. Prvo uključuje kako je kazao, osobno nastojanje da se dužnosti izvršava najbolje što se može te je protivno nepotizmu i mitu. Pronicavost pak znači spremnost suočiti se s različitim situacijama na mudar i kreativan način. Na trećem je mjestu naveo duhovnost i ljudskost.

- Duhovnost je zaglavni kamen svega služenja u Crkvi i kršćanskome životu, dok ljudskost utjelovljuje istinitost naše vjere i razlikuje nas od bezosjećajnih strojeva. Kad nam je teško ozbiljno plakati ili se od srca smijati, to je onda početak našeg pada - ustvrdio je papa Franjo.

Potom je potaknuo na uzoritost kako bi se izbjegli skandali koji ranjavaju duše i ugrožavaju svjedočanstvo te na vjernost vlastitom posvećenju i zvanju. Kao peti par kreposti naveo je razumnost koja nas čuva od emocionalnih ispada i srdačnost koja nas štiti od pretjerivanja u birokraciji, programima i planiranju.

- Bezazlenost nas pak čini opreznim u sudovima, a odlučnost nas potiče na djelovanje s čvrstom voljom i jasnom vizijom, poslušni Bogu i vrhovnom zakonu spasenja duša - kazao je Papa.

Sedmi par na Papinom popisu su ljubav i istina. Ljubav bez istine nazvao je ideologijom razornog bonizma, a istinu bez ljubavi slijepim osuđivanjem. Poštenje i zrelost sljedeće su kreposti. Poštena osoba istaknuo je Papa, pravo radi i kad nije pod nadzorom upravitelja ili poglavara, ne boji se iznenađenja, zato što nikada ne vara onoga tko se u nju pouzdao. Nikada se ne ponaša kao da je gospodar povjerenih joj stvari. Zrelost je pak sklad između fizičkih, mentalnih i duhovnih sposobnosti. Poštovanje je Papa upario s poniznošću.

- Prvu je krepost definirao kao kvalitetu koja krasi osobe koje uvijek pokušavaju iskreno uvažavati druge i poštovati njihovu ulogu, bilo da su nadređeni ili podređeni, kao što nastoje poštovati prakse, dokumente, povjerljive i zadržane informacije. Poniznost je krepost osoba ispunjenih Bogom. Što važniji postaju, to su svjesniji svoje ništavnosti i činjenice da ništa ne mogu postići bez Božje milosti - objasnio je Sveti Otac.

Neustrašivost i spremnost kako je dodao Papa su vrline koje su oprečne strahu od tegoba i potiču na odvažno djelovanje, u slobodi i na okretan način, bez navezanosti na prolazne i materijalne stvari. Kao posljednji par, Papa je naveo povjerljivost i trijeznost. Povjerljiv je onaj koji zna s ozbiljnošću poštovati svoje obveze i kad nije pod nadzorom te nikada ne izdaje pruženo mu povjerenje. Trijeznost je pak sposobnost odreći se svega suvišnog i ustrajati protiv prevladavajućeg konzumizma.

- Trijeznost znači gledati svijet Božjim očima i s gledišta siromaha. Trijeznost je način života koji očituje prvenstvo drugoga kao hijerarhijsko načelo te vlastiti život stavlja u službu drugih. Trijezna osoba je dosljedna i misli samo na ono što je bitno, zato što je sposobna živjeti s ispravnom mjerom - kazao je Papa.

Na kraju govora, potaknuo je da milosrđe vodi naša djela, nadahnjuje naše reforme i prosvjetljuje naše odluke. Kako je istaknuo mi smo radnici, a ne gospodari, sluge, a ne mesije.

 

laudato.hr