Danas se slavi blagdan svetog Ivana Krstitelja ili ‘Ljetni Božić’

Ugled je sv. Ivana Krstitelja nedvojbeno velik: on je preteča Spasiteljev, za njegovo su začeće i rođenje vezani čudesni znakovi, on je još u majčinoj utrobi pozdravio Spasitelja... Njega konačno i sam Isus proglašava "najvećim rođenim od žene". To se vidi i u liturgijskoj godini: uz Božić i Malu Gospu jedino se još slavi rođendan Ivana Krstitelja. K tome postoji još i liturgijski spomen njegove smrti. Štovanje je sv. Ivana Krstitelja zasvjedočeno već od 4. st. po čitavom kršćanskom svijetu. Njemu je posvećena i poznata lateranska krstionica u Rimu (u kojoj je kršten ostarjeli car Konstantin) te je po njoj i Lateranska bazilika dobila ime (ta je bazilika prvotno posvećena Spasitelju, a danas još i sv. Ivanu Krstitelju i sv. Ivanu Apostolu).

Odrubljivanje glave sv. Ivanu Krstitelju
Datum

Ima svjedočanstva da je u počecima postojala svetkovina Sv. Ivana Krstitelja koja se slavila u siječnju, što je bilo vezano uz Bogojavljenje koje - osobito na Istoku - između ostalog slavi i Kristovo krštenje. Ta je svetkovina vrlo vjerojatno padala 5. siječnja. Ipak, već je od samih početaka postojala svetkovina Rođenja sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja. Zašto? Prema Lukinom izvještavanju, Ivan je 6 mjeseci stariji od Isusa, čije se rođenje slavi 25. prosinca. Zašto se onda Ivanovo rođenje ne slavi 25. lipnja? Prema rimskom računanju Božić (25. 12.) se slavio VIII. Kal. lanuarii, a Ivanovo rođenje isto VIII. Kal. lulii, što pada 24. lipnja, jer lipanj ima samo 30 dana.
Kult i običaji

Kult se sv. Ivana naglo širio. Npr. u Rimu je bilo dvadesetak crkava njemu posvećenih, a u Galiji je ovoj svetkovini prethodio dvotjedni post. Najstarije bogoslužne knjige predviđaju za ovaj dan više misa. Tako Grgurov sakramentar donosi misu bdjenja, ponoćku i dnevnu misu. Ovdje je očigledna sličnost s Božićem.

Uz ovu su svetkovinu vezani različiti narodni običaji od kojih su svakako najpoznatiji ivanjski krijesovi. I ovdje je očigledna sličnost s Božićem. Božić je vezan uz rimski solsticij i polazeći od poganskog slavlja u čast mladom suncu koje se ponovno rađa (jer dani opet postaju dulji, a sunce na obzorju više) ovaj blagdan slavi Krista koji je ono pravo "mlado sunce s visine" koje nas pohađa. Rođenje pak Ivana Krstitelja je vezano uz ljetni solsticij, kada je sunce najjače; Ivan je onaj koji je najavio Krista-Sunce. Sami Ivanjski krijesovi imaju nešto i poganskoga - na početku ljeta još su stari narodi paleći vatre htjeli "pojačati" snagu sunca.
Svetkovina Rođenja sv. Ivana Kristitelja

Danas svetkovina Rođenja sv. Ivana Krstitelja ima misu bdjenja i dnevnu misu. Budući da se radi o svetkovini, ona ima prednost pred nedjeljom "kroz godinu" ako padne nedjeljom, kao što je to slučaj ove godine.

Misna čitanja su bogata: evanđelja donose izvještaje o najavi Ivanova rođenja i o samom rođenju, a prva čitanja (Jer i Iz) govori o proroku kojega Bog poziva još u utrobi njegove majke. Druga čitanja govore o najavi spasenja koje nam je došlo u Kristu.
Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja

Ovaj spomendan pada 29. kolovoza. Poznat je i pod imenom Glavosjek sv. Ivana Krstitelja. Naravno, ne možemo znati je li sv. Ivan podnio mučeništvo upravo toga dana. Beda Časni vjeruje da je 29. kolovoza koju godinu prije 391. u blizini Kalcedona pronađena Pretečina glava. Međutim, po svoj prilici ovaj datum odgovara danu posvete bazilike u čast sv. Ivana u Sebasti (drevnoj Samariji) oko sredine 4. st. U toj su se bazilici častili grobovi sv. Ivana Krstitelja i Ilije proroka. Augustin još ne poznaje ovaj spomendan, ali se on slavio u Galiji i Španjolskoj u 5. st. Sakramentar iz Verone ga ne spominje, ali ga nalazimo u Gelazijevu sakramentaru.
Začeće sv. Ivana Krstitelja

Neki istočni kalendari poznaju još jedan blagdan Ivana Krstitelja: njegovo začeće. Jedno se vrijeme taj blagdan slavio u Napulju, Španjolskoj i Engleskoj. Danas postoji samo u kalendaru Bizantske crkve i to 23. rujna.

Kao što vidimo, ako izuzmemo Marijine blagdane, sv. Ivan Krstitelj je oduvijek posebno slavljen u Crkvi. Slavi se i njegov rođendan i njegov smrtni dan. On je bio onaj Prorok kojeg je Bog unaprijed predodredio da navijesti Kristovo spasenje. On je tome pozivu ostao vjeran i po cijenu vlastitog života. Kao takav on je i danas znak i primjer svim vjernicima koji su također pozvani naviještati Kristovo djelo spasenja u svoj odvažnosti i dosljednosti.