Danas blagdan Male Gospe

Marijino rođenje je pretkazano i naviješteno u Starom zavjetu. Nakon pada Adama i Eve u grijeh, Bog im se ukazuje, prekorava ih i tjera ih iz zemaljskog raja. Bog govori zmiji: "Neprijateljstvo ja zamećem izmedu tebe i žene, izmedu roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu" (Post 3,15). Drugi vatikanski sabor naučava, da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.
Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću.

Tada je na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.
Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovijedan, vrlo je drag narodu. Mnogi tada hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu.
Pošto Mala Gospa donosi jesen, u narodu je poznata uzrečica "Gospa Mala - jesen prava!" Tada se lastavice skupljaju za odlazak, a u narodu se kaže da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). Sijeno do Male Gospe treba biti spremljeno, jer poslije više nema pravog sunca, a i pčele donose med do Male Gospe, a onda prestaju, znaju reći pčelari.