Prosvjedi berača smilja

Protiv su ministrove, kako kažu, besmislene odluke o zabrani koja ih ostavlja „bez kruha". Naglašavaju da samo traže pravo na rad i žele reći istinu o branju smilja. Ako se smilje ne pobere, tvrde, tijekom zime će se posušiti i uvenuti te tako negativno utjecati na smilje iduće godine.

Za subotu, 26. rujna 2015. u 11 sati najavljeno je pet združenih prosvjeda berača samoniklog smilja u Sinju, Kninu, Benkovcu, Gospiću i Jastrebarskom. Koliko će uspjeti artikulirati svoje poruke na prosvjedu, preostaje vidjeti.
U javnosti je već stvorena pretežita negativna medijska slika o beračima smilja, ponajviše zahvaljujući brojnim ilegalcima, koji doslovce tamane te biljke poput kakvih termita, berući ih s korijenom i neštedimice uništavajući cijele terene. Pritom u drugi plan padaju oni berači koji su legalisti, poštuju zakonske rokove i pravilan način branja.
Podsjetimo što je ministar zaštite okoliša i prirode rekao početkom godine o donošenju potpune zabrane branja smilja na otocima te zabrane branja smilja na ostalim područjima van ljetnog perioda:
'Zbog neprimjerenog načina sakupljanja smilja kojemu smo svjedočili prošle godine devastirana su čitava staništa. Kako bismo osigurali očuvanje i oporavak smilja, izmijenili smo uvjete sakupljanja za 2015. godinu. Na Krku, Rabu, Cresu, Lošinju i Pagu u potpunosti zabranjujemo branje smilja u komercijalne svrhe. Na drugim područjima dopušteno je samo ljetno razdoblje branja. Pritom je bitno istaknuti da nije problem komercijalno sakupljanje kao takvo. Problem je u neodgovornom ponašanju pojedinaca koji se ne pridržavaju uvjeta branja. Time uništavaju naše prirodno bogatstvo, a istovremeno uništavaju i posao i egzistenciju onima koji rade po propisima. Ukoliko ne zaštitimo smilje, za godinu-dvije dana više nitko ne bi imao što brati.'

Berači pak očito smatraju da smilja ima dovoljno i za jesensko branje te da mu se nebranjem samo nanosi šteta. Kažu da se smilje bere stotine godina i još se nije uništilo. Od branja smilja imaju koristi i država i Hrvatske šume (kojima su berači na njihovu zemljištu dužni isplatiti kunu po ubranom kilogramu).
Smilju je tržište zagarantirano, a tamo pak postiže vrtoglave cijene (eterično ulje od smilja jako je traženo u kozmetičkoj industriji). Ljetos su novinske stupce i portale krasili natpisi kako kupci ulja od smilja za 1.800 eura po litri čekaju u redovima. Pisalo se i o ratu među otkupljivačima koji doslovce otimaju smilje od kunkerencije za koje je ova platila koncesiju. Berači u mjesec dana mogu zaraditi više prosječnih plaća, pa ne čudi da ih je na tisuće, a neki i žive isključivo od toga.

Izvor: GlasLike