PREDNOSTI EVODIJE Pčelari iz BiH dobro zarađuju od neobične biljke

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Evodija je listopadno stablo porijeklom iz Južne Koreje i Kine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kora ovog listopadnog drveta je glatka i siva, a listovi su tamno-zeleni i sjajni.

Cvjetanje počinje tek nakon četvrte godine rasta, u srpnju i kolovozu. Cvate sitnim bijelim dvospolnim cvjetovima skupljenim u cvatove slične bazginim.

Cvatovi su promjera oko 15 cm. 

Odlična je ljetna medonosna biljka koja pčelama daje nektar i pelud u izobilju, a u regiji njezin popularniji naziv je Pčelinje drvo.

Evodija medi tako snažno da pčele nektar skupljaju čak i iz onih cvjetova koji padnu na tlo. Plodovi su crveno-ljubičasti tobolci i sadrže crne sjemenke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sjemenke su jako sitne (tisuću sjemenki teži samo šest grama).

Med koji ne kristalizira

Plodovi često ostaju na drvetu kroz zimu i na taj način opskrbljuju ptice stanarice prijeko potrebnom hranom. Med dobiven od evodije intenzivne je arome, specifičnog voćnog okusa i za razliku od drugih vrsta meda, ne kristalizira.

Svijetle je boje, skoro proziran ili bjelkast te je tražen na svjetskom tržištu.

Radoslav Godić iz Paraćina jedan je od rijetkih pčelara u Srbiji koji proizvodi sadnice evodije. U pitanju je medonosna biljka, pa je zovu još i pčelinje drvo. Godić je i sam pčelar i posjeduje oko 200 košnica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, na sajmovima i izložbama uglavnom iznosi sadnice evodije umjesto meda.

"Proizvodim ih sam iz sjemena i jedan sam od rijetkih proizvođača evodije u Srbiji. Počeo sam prije desetak godina i dosad sigurno širom Srbije, u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ima bar 50.000-60.000 stabala evodije koja sam ja proizveo", objasnio je ovaj pčelar u razgovoru za Novosti.

Kako tvrdi, hektar evodije donese od 700 do 800 kilograma meda, a posebno je važno što ovo medonosno drvo cvjeta kasnije, u srpnju, kolovozu i rujnu.

"Bagremova paša može propasti, jer bagrem cvjeta rano i postoji opasnost da cvijet izmrzne, što se s cvijetom evodije ne može dogoditi. Unatoč tome, sadnja evodije među pčelarima u Srbiji još nije dovoljno zaživjela, ali iz godine u godinu ima je sve više", priča Godić.

Pogledajte i priču o evodiji koju je napravio AgroKlub o Davorinu Krakaru koji ju je posadio desetak metara od svog pčelinjaka na Požeškoj gori.

"Drvo može narasti do 20 do 25 metara, a na svaki cvijet dođe više pčela", kaže Krakar.

Kaže da cvate oko mjesec dana. 

 

Vezani članci