FOTO/VIDEO  Obljetnica smrti velikana Stjepana Radića

‘Kako vidite, ovdje nema ni slušateljstva na galerijama, ni stenografa, dapače ni voditelja zapisnika. Jasno je, dakle, da neću govoriti radi vanjskoga efekta, kako bi se inače moglo misliti. Moram odmah reći i to da se ne nadam da ću vas odvratiti od ovoga prijedloga i nagovoriti da prihvatite moj prijedlog.

Ja se u tom posvema slažem sa zastupnikom Hrvojem, koji je kazao da zna unaprijed da vama razlaže uzalud. Govorim, dakle, zato da izvršim svoju dužnost i da se poslužim svojim pravom, a i zato da pokucam na vašu savjest da nemate kasnije izgovora da vam nitko nije pokazao ponora u koji hoćete strovaliti sav naš narod, a napose narod hrvatski', rekao je na samom početku svojeg legendarnog, vizionarskog govora u Saboru 24. studenog 1918. Stjepan Radić, velikan hrvatske povijesti čiji je život nasilno skončan na današnji dan prije točno 86 godina.
- Stjepan Radić utemeljio je pokret za stvaranje hrvatske države, a danas, nakon krvavog rata, možemo reći da ovo nije hrvatska država za koju smo se borili - poručio je predsjednik Autohtone Hrvatske seljačke stranke Branko Borković koji će u petak zajedno s ostalim članovima stranke položiti vijence na grobu Stjepana Radića na Mirogoju te također odati počast i ispred spomenika ovog velikana u Jurišićevoj ulici u Zagrebu.

- Narodu je oduzet neposredni način odlučivanja referendumom, rasprodaju se narodna dobra, a birokratski aparat krenuo je na lov na ljude koji rade i proizvode. Sadašnji politički sustav nema dodirnih točaka s naukom Antuna i Stjepana Radića i njihovim zalaganjem za socijalnu državu - zaključio je Borković.

Uvijek se odupirao režimu

Stjepan Radić bio je vrlo cijenjeni političar čije je početke političkog djelovanja obilježila čuvena borba protiv mađarizacije. Godine 1895. određena grupa studenata među kojima se našao i sam Radić, najjasnije su pokazali izraz svog nezadovoljstva kada su na Trgu bana Josipa Jelačića spalili mađarsku zastavu.

Svoje je dane školovanja provodio putujući po Europi gdje u Parizu završava Višu političku školu. Neko je vrijeme živio u Pragu, a kada ga policija tjera odlazi u Zemun gdje uspostavlja veze sa srpskim političarima. Od 1902. počinje živjeti u Zagrebu i formirati svoj put kao političara, koji ubrzo osniva HPSS (Hrvatsku pučku seljačku stranku) koja na izborima zauzima devet mandata. Godine 1920. mijenja naziv u HRSS (Hrvatska republikanska seljačka stranka) koja se odlučila oštro odupirati režimu.

Nažalost svoj je život završio burno kako ga je i započeo, hicima iz pištolja kad je izvršen atentat na Radića i hrvatske zastupnike u Skupštini. Dogodilo se kad su srpski političari shvatili da im Radić postaje opasan politički protivnik. Umro je 8. kolovoza 1928. godine u Zagrebu.

Što je ostalo od Radićevog HSS-a?

Danas, kada se obilježava 85. godišnjica smrti Stjepana Radića, jednog od najvećih političara u hrvatskoj povijesti i osnivača Hrvatske seljačke stranke lice i naličje njegove ostavštine nimalo ne priliči njegovom svjetonazoru, nauku ni politici koju je zagovarao.

HSS je danas gotovo nevidljiva stranka, a u posljednja dva mandata stranka je uspjela pridobiti konotacije na tragu izdaje vlastitih birača, oportunizma i vlastohleplja.

Proračunato politikantstvo kojime se HSS služi već dugi niz godina daleko je od nauka kojeg je njegova Radić i time svojevremeno suvereno vladao hrvatskom političkom scenom.

Mnogi danas zazivaju političara takvog moralnog digniteta, jasne vizije i domoljubnog naboja i drugih hvalevrijednih odlika koje je pokazivao Stjepan Radić.

Zašto je Radić rekao ‘Ne srljajte kao guske u maglu'

Njegov govor u Saboru, spomenut na početku ovog članka, završava s jednim od najpoznatijih citata iz hrvatske povijesti koji dovoljno govori o Radićevoj providnosti.

Međutim kako bi razumjeli pravo značenje famozne izreke ‘ne srljajte kao guske u maglu' valja se upoznati s kontekstom u kojem je ona nastala. Bilo je to vrijeme kada su talijanske čete nadirale u Dalmaciju i svakog dana zauzimale sve više hrvatskog teritorija. Hrvatska je, kao dio Austro-Ugarske Monarhije, bila netom pobijeđena u Prvom svjetskom ratu. Ujedinjavanjem s Kraljevinom Srbijom Hrvatska je imala priliku da prijeđe na stranu pobjednika i da zaustavi talijansko otimanje svog teritorija. Zbog tog su razloga mnogi hrvatski političari bili u žurbi da se provede ujedinjenje. Stjepan Radić je također bio svjestan neizbježnosti unije sa Srbijom, no zahtijevao je da se prethodno dogovore uvjeti pod kojim će se ono obaviti. Nesrljanje u maglu dakle nije upozorenje da se uopće ne udružuje sa Srbima, nego da se prethodno osigura, kako ne bi došlo do srpske hegemonije u novoj državi. Nažalost, njegove zle slutnje pokazale su se točnima.

NAJPOZNATIJI CITATI STJEPANA RADIĆA

Samo živom voljom, u suradnji svih za sve, stvara se sa živima živa povijest jednog naroda.
Pravo se ne može dobiti ni plačem ni molitvom, nego borbom.
Čovjek, koji je svoj gospodar, dobro zna što je njegovo i što je tuđe. Svoje čuva, u tuđe ne dira. Sva je njegova briga da samo dobro vodi svoje bogatstvo.
Narod se pozna po jeziku, kao ptica po glasu.
Tuđa sila postala je sveopćim narodnim zlom, komu se svi moramo otimati složno, mudro i odvažno.
A ja volim da me u domovini progone, nego da me u tuđini vjetar nosi kao suhi list.
Što je više škola, to je manje robova; što je više znanja, to je više imanja.
Kada je čovjek na umoru, onda je blizu Boga, a kada je u zatvoru, onda je blizu svome narodu.

PROGRAM A-HSS NA GODIŠNJICU SMRTI

16.00 - polaganje vijenaca na grob Stjepana Radića - Mirogoj;
17.00 - okupljanje i polaganje vijenca na spomenik u Jurišićevoj ulici;
18.30 - Sv. Misa u crkvi Sv. Blaž