Nikolu Šubića Zrinskog danas i Hrvati i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom

Siget (Szigetvar), grad u jugozapadnom dijelu Mađarske udaljen svega 30 kilometara od hrvatske granice, poznat je kao mjesto Sigetske bitke, odnosno mjesto junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog i smrti glasovitog turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog.

Sulejman Veličanstveni je 1566. s više od 100.000 elitnih vojnika krenuo u osvajanje Beča. Na putu mu je stajala utvrda u Sigetu koju je s malobrojnom vojskom od samo 2.500 ljudi, uglavnom Hrvata, branio hrvatski knez Nikola Šubić Zrinski.

Nakon točno mjesec dana opsade Sigeta, sultan je umro prirodnom smrću, a vezir Mehmed Paša Sokolović prikrio je njegovu smrt kako ne bi demoralizirao vojsku i nastavio je s opsadom grada.

Nakon što je grad bio zapaljen, Nikola Šubić Zrinski s ostatkom preživjelih branitelja 7. rujna krenuo je u proboj prema turskim položajima gdje su gotovo svi izginuli bez predaje.

Nikolu Šubića Zrinskog danas i Hrvati i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom. Sigetsku bitku francuski kardinal Richelieu nazvao je ‘bitkom koja je spasila civilizaciju'. Turci su odustali od Beča.

Sulejman Veličanstveni u Sigetu je umro prirodnom smrću u svom šatoru, a njegova službena grobnica nalazi se u Istanbulu. Srce mu je pak navodno odvojeno i pokopano u tajnoj grobnici na brežuljku ponad Sigeta, za kojom intenzivno tragaju arheolozi.

Na tom brežuljku danas se nalazi Park mađarsko-turskog prijateljstva.