Željko Glasnović: Komšić je tipični veleizdajnik, on je kao Kajfa, veliki svećenik i izdajnik

Vidi originalni članak
Više sudskih presuda je u prošlosti dalo pravorijek kako se način održavanja izbora mora pod hitno promijeniti jer je diskriminatoran u nekim svojim odredbama, ali se politički lideri nisu mogli dogovoriti oko izmjena.

Kampanju je na samom početku obilježio napad Željka Komšića na Hrvatsku. Komšić, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva koji računa na glasove Bošnjaka, rekao je kako Hrvatska "opljačkanim novcima" financira otvaranje konzulata u Livnu, a s druge strane Milorad Dodik otvoreno najavljuje raspad Bosne i Hercegovine. Ne zaostaje puno ni Bakir Izetbegović koji je na skupu napao manje više sve protivnike.
'Komšić će ući u povijest kao osoba bez karaktera'

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O kampanji za izbore u Bosni i Hercegovini razgovarali smo sa saborskim zastupnikom Željkom Glasnovićem, koji u Saboru predstavlja dijasporu, a među njima naravno i Hrvate iz BiH.

"Po pitanju Komšića, to je tipični veleizdajnik. Prvenstveno, ne znam što je po rodnom listu, ali riječ je o duhovno neuravnoteženoj osobi. To zovem Kajfa sindrom, po velikom svećeniku koji je Krista predao Rimljanima. Komšić će ući u povijest kao čovjek koji se potpuno odrekao svoje nacionalnosti. To su ljudi koji nemaju pojma što su stare rimske i kršćanske vrijednosti poput časti, lojalnosti i poštenja, oni su bez ikakvih karakternih kvaliteta", komentirao je Glasnović kandidaturu i napade Željka Komšića na Hrvatsku.

General Glasnović tvrdi i kako je po njemu glavni problem taj što je BiH disfunkcionalna država i, kako kaže, "najskuplji eksperiment u povijesti Europske unije".

"Dolje je usidreno na milijarde dolara u izgradnju funkcionalne države, što ona nije. Za Hrvate je od iznimne važnosti da konsolidiraju svoje redove kako bi se zaustavilo iseljavanje. Bitno je i da ljudi srede svoje zemljišne knjige, jer bez zemlje nemamo ništa. Te ljude ne treba ubijati atmosferom očaja koja vlada u Hrvatskoj, nekakvim pričama o demografskoj pošasti i slično. Onaj tko hoće raditi, on će ostati, onaj tko neće, on će slušati bajke i ići van. Ja sam živio vanka 30 godina pa znam da su to bajke".

Razdoblje od dva desetljeća nakon rata je iznimno malo u povijesti jednog naroda, nastavio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Znamo da su u 17. stoljeću katolici skoro nestali s Balkanskog polutoka, ali su se vratili. Hrvatska mora prepoznati da joj je strateški prioritet opstanak Hrvata u BiH. To se kao mantra ponavlja, ali kako to napraviti? Hrvatska svake godine ima stotine milijuna eura suficita s Hrvatima u BiH. Tamo se plasiraju hrvatski proizvodi, imamo i najveće umjetno jezero u ovoj dijelu Europe Buško blato, a imamo i granicu dulju od tisuću kilometara i bez te strateške dubine Hrvatska je ugrožena", rekao nam je Glasnović i dodao kako bi po njemu hrvatske tvrtke trebale zapošljavati Hrvate, a Hrvatska bi trebala ulagati u stvaranje okvira za život tih ljudi.
Jedni gledaju prema Moskvi i Beogradu, a drugi prema Istanbulu

Saborski zastupnik iz redova dijaspore kaže i kako su problemi Bosne i Hercegovine u tome što nema političke stabilnosti: "Ako se pošasti postkomunizma kao što su korupcija i društvena anarhija ne saniraju, ako nema okvira za investicije, nitko neće doći. To je protektorat, pa ne može jedan narod gledati prema Moskvi i Beogradu, a drugi prema Istanbulu. Treba jedinstveno rješenje koje će napraviti funkcionalnu državu. Najgori mogući scenarij je rat, a u ratu nitko ne pobjeđuje".

Glasnović je komentirao i Dodika rekavši kako ga ne čudi njegovo ponašanje u kampanji, kao i Vučićevo. Kaže kako je najveći problem "velikosrpski imperijalizam koji je od 1912. godine do 1999. godine ubio na stotine tisuća ljudi pod kokardom i petokrakom".

Na kraju je rekao kako ga smeta to što su u Hrvatskoj često demoniziraju borci HVO-a, a ne zna se za zastrašujuće podatke o njima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U javnom prostoru sprječavaju se informacije kako su Hrvati u Bosni i Hercegovini podnijeli žrtvu ne samo za stvaranje hrvatske države, nego i za stvaranje Federacije BiH. Da nije bilo Hrvata, četiri zborna područja HVO-a (Posavina, Srednja Bosna, sjeverozapadna Hercegovina i Mostar), Hrvatska bi danas izgledala kao Cipar. Ne bi postojala ni Federacija BiH. Treba priznati svakom bojovniku HVO-a da je branio teritorijalni integritet i cjelovitost ne samo Hrvatske, već i Federacije BiH. Dok mi plaćamo desetke tisuća mirovina iz Srbije, Hrvate u BiH se demonizira. Nitko ni ne zna da se u Bosni i Hercegovini samo od 2008. do 2016. godine ubilo 568 pripadnika HVO-a, a evo prije dva dana se ubio još jedan i to na zastrašujući način tako što se zapalio. Zašto se u Hrvatskoj o tome ne priča?", zaključio je Glasnović razgovor za Direktno.

Vezani članci