Vlaisavljević: Treći entitet ne slabi, nego jača BiH
On smatra da je borba za hrvatske nacionalne interese, koja je postavljena kao zahtjev za trećim entitetom - hrvatskom federalnom jedinicom, sada najrealniji put.
Komentirajući sporazum Ljubić - Čović, Vlaisavljević kaže da je on potpuno očekivan, „s obzirom na preglasavanje koje se dogodilo na posljednjim izborima, a i inače neku vrstu ćorsokaka u koji je zapala hrvatska politika koja je nastojala da se suradnjom, susretljivošću u BiH ostvari neka vrsta integralnog zajedništva. Pokazalo se da to ne vodi nigdje i da ne pokazuje rezultate".
On je kazao kako je postojeće stanje najbolje ocijenio Božo Ljubić, lider HDZ-a 1990, govoreći na svečanosti 19. obljetnice Herceg-Bosne, „kada je rekao da je stvarnost u kojoj se živi i u kojoj se djelovalo ustvari stvarnost jedne konfederacije".
„Nije čudo da Dodik govori o državnoj zajednici, o vrlo hladnoj konfederaciji", dodaje Vlaisavljević.
Treći entitet može riješiti ustavnu reformu
Govoreći o „hladnom" i „vrućem nacionalizmu", Vlaisavljević kaže da je reakcija bošnjačke političke elite na ideju trećeg entiteta razumljiva, ali da to svjedoči da nacionalni interesi upravljaju politikom.
„Tako da priča o građanstvu u Sarajevu nije ništa drugo nego priča koja povezuje državni aparat sa nacionalnim interesom Bošnjaka. Isto tako, vrući nacionalizam koji čujemo iz Mostara nije ništa drugo nego pokušaj da se državni aparat prilagodi nacionalnim interesima Hrvata", kaže Vlaisavljević.
Po njemu je najrealniji put hrvatske politike u BiH borba za treću federalnu jedinicu, jer bi se tako ostvarila država tri ravnopravne nacije.
„Taj put može uvjetovati promjenu ustavnog uređenje koje će s jedne strane izaći više u susret ravnopravnosti. S druge strane može voditi federalizaciji koja će poboljšati stanje u BiH s obzirom da danas imamo stanje konfederacije", smatra Vlaisavljević.
Antinacionalisti su gori od nacionalista
Govoreći o poteškoćama eventualnog razgraničavanja novih federalnih jedinica, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu kaže da je to „jedan od dobrih argumenata" bošnjačkih političara.
„S druge strane, vrlo je važno vidjeti nešto što niko neće da vidi u javnom mnijenju BiH, a to je da zapravo postoje tri teritorijalne jedinice i da postoji nešto na što sam upozorio u prvim godinama nakon rata", ocjenjuje Vlaisavljević.
Vlaisavljevića je „obradovala" ocjena Mirjane Kasapović da je ponašanje Zlatka Lagumdžije i bošnjačke političke elite jednako prijeratnom ponašanju Miloševića.
„Ja sam u javnosti izvrgnut i bio postavljen na stup srama zbog tvrdnje da su tzv. antinacionalisti gori od nacionalista. Pri tome samo upravo imao Miloševićevu politiku u vidu. (...) Odavno se nitko u ovom dijelu svijeta ne izjašnjava kao deklarirani nacionalist nego se upravo svi izjašnjavaju kao antinacionalisti. Antinacionalizam je vid perfidnog nacionalizma koji ovdje vlada", smatra on.
Stid me je što sam građanin Sarajeva
Na pitanje šta misli o tzv. „deložaciji kardinala", Vlaisavljević kaže da ga je „nakon skandala s kardinalom stid što je građanin Sarajeva".
„Ništa pouzdanije ne govori o stanju u Sarajevu kao ovaj skandal sa deložacijom kardinala. Ako je Sarajevo dotle došlo, to govori o Sarajevu na najružniji način", stav je profesora Vlaisavavljevića.
Vezani članci