Udbaši i partizanska djeca

U SVIM PORAMA DRUŠTVA O Udbi se u posljednje vrijeme progovara, a takvih jedinki izgleda ima posvuda

- Kao da hrvatski narod nije suočen s velikim egzistencijalnim i gospodarskim problemima, među političarima u Hrvata vruća tema nisu te narodne muke već Udba. Vruća je to tema na skoro svakom političkom stolu, a načinje se podjednako često kao i prijeko nam potrebna lustracija. Udba vlada Hrvatskom, dade se zaključiti iz prepucavanja na političkoj sceni koja je nedavno oživio Josip Manolić nasrćući na šefa HDZ-a Tomislava Karamarka.

Predizborna godina može početi, zaključak je prepiske kojoj svjedočimo proteklih tjedana. Dok Manolić šefa oporbenjaka proziva za suradnju s Udbom za sebe tvrdi da nije radio za Službu, već da je ona radila za njega.

Zanimljiva je međutim biografija i jednog, i drugog aktera ove priče. No, ruku na srce nešto je zanimljivija ona Manolićeva jer riječ je o starcu koji nas ako je suditi po godinama u svakom trenu može napustiti. Ipak, nekoć davno dok je bio mlad Joža je bio učenik Ivana Steve Krajačića koji je pak bio povjerljiv čovjek Moskve, a koji se odmah po okončanju rata između svojih prijatelj Tita i Hebranga, priklonio Brozu. Krajačić je malo po malo slagao svoju mrežu moćnika koju kasnije nasljeđuje prijetelj mu Manolić za kojeg se nešto stariji i danas pitaju je li on izabrao Tuđmana, ili Tuđman njega. Naš prvi premijer, a zatim i predsjednik Stipe Mesić jednako kao i Manolić prozivani su za suradnju sa Službom o čemu danas postoje i neki dokumenti. Tvrdnje da je bio doušnik Udbe, Mesić je u više navrata demantirao, ali dio javnosti u te demantije nikada nije povjerovao. S druge strane Manolić se nikada nije niti trudio skinuti tu stigmu sa sebe. I BUDimir Lončar bio je dio toga začaranog kruga, ali kao pripadnik OZNE.

Kada već govorimo o Udbi i pripadncima iste Manolić je nedavno tvrdio da je i pokojni Šušak bio udbaš. Povjesničar Josip Jurčević u knjizi ‘Slučaj Perković: Spašavanje zločinačke budućnosti' pozabavio se također zanimljivim podacima koje temelji na udžbeniku kojega su napisali Josip Perković i Jan Grabiš za potrebe edukacije novih naraštaja obavještajaca. Oko 90 posto djelatnika jugoslavenske Službe hrvatske sigurnosti 1990. godine ostalo je zaposleno u novoostvarenim hrvatskim strukturama vlasti. Taj podatak potvrđuje sve o čemu se u hrvatskoj javnosti dugo progovara. Jugoslavenske obavještajne službe posve su preuzele hrvatski obavještajni sustav. U spomenutoj knjizi navodi se podatak da je krajem 1989. godine u Službi državne sigurnosti - hrvatskom ogranku zloglasne Službe državne bezbednosti bilo zaposleno 854 djelatnika. Njih 750 ostalo je raditi i nakon sloma komunizma, a samo desetak posto zatražilo je umirovljenje.

Ugledni povjesničar donio je i popis rukovodećih djelatnika SDS-a u Hrvatskoj u razdoblju od 1980.-1990. godine.

Republički sekretari: Zlatko Uzelac, Pavle Gaži, Vilim Mulc
Zamjenici republičkog sekretara: Vinko Bilić, Zdravko Mustač, Đuro Pešut
Pomoćnici republičkog sekretara: Srećko Šimurina, Josip Perković, Franjo Vugrinec
Načelnici Odjela republičkog sjedišta Službe:
I. Odjel za obradu unutarnjeg neprijatelja: Svetislav Bilušić, Mihael Pavlović, Darko Starčević
II. Odjel za obradu neprijateljske emigracije: Josip Perković, Branko Traživuk
III. Odjel za obradu stranih obavještajnih službi: Franjo Vugrinec, Radoslav Bego
IV. Odjel za poslove operativne tehnike: Čedomir Dijanović, Petar Šimundža, Krešimir Galić, Davor Pavičić, Zvonimir Žeger, Đuro Črnjak, Stjepan Višek
V. Odjel za poslove evidencije, statistike i dokumentacije: Koviljka Šijan, Jan Gabriš, Veljko Pajić, Soka Spasojević, Dragica Drobac, Zoran Popović
VI. Odjel za poslove osiguranja osoba i objekata: Ivica Mihaljević, Vinko Horvat
VIII. Samostalni odsjek za obrambene pripreme: Živko Mileusnić, Predrag Vidović
Centar SDS Zagreb: Zdravko Mustač, Franjo Vugrinec, Kolja Družić, Božo Kovačević, Goran Ljubičić, Željko Rajnović, Zoran Markunović, Rade Cervar, Mišo Deverić, Slobodan Vidović, Miroslav Studen, Darinko Pemić, Milan Rkman, Franjo Vučković, Sava Dmitrašinović, Ika Šimundža, Tomislav Lončar, Đorđe Višnjić, Milan Rapaić, Mladen Roguljić

Današnja polit-elita i njihovi očevi

Tek je ovo dio onih koje je povjesničar pobrojao u svojoj knjizi. S druge strane osim Udbaša i njihovo djece, hrvatsku politiku kreiraju i djeca partizana. Primjerice, dok Radimir Čačić još jednom po tko na koji put najavljuje pohod na hrvatsku političku scenu, njegov otac Milan nešto je drugačije vladao politikom ondašnjih vremena. Naime, bio je tajnik izvršnog vijeća Socijalističke Republike Hrvatske. O aktivnostima Milana Čačića progovarao je Marko Markus Pleić iz Ciste Velike nedaleko od Imotskog, a njegovo svjedočanstvo objavio je Glas koncila. On je kazivao kako je 1949. godine na Brijunima Čačićev otac Milan bio kontrolor nemilih događanja, a iza njega ostala je jedna bolna rečenica. Naime, paleći Hrvate u plinskim komorama poručivali su: Brijunska trava zasipana je hrvatskim gnojem. Naravno, nije Čačić junior jedini. I SDP-ov saborski zastupnik Marin Jurjević slične je biografije. Njego stric Ante Jurjević Baja čovjek je čije se ime vezuje uz zločine na otoku Daksa nedaleko od Dubrovnika.

O svojem djedu partizanu svojedobno je čak i u Saboru progovarao ministar pravosuđa Orsat Miljenić. "Moj djed je bio u partizanima i ja se time ponosim", kazao je ministar. I predsjednik Ivo Josipović u svojem čuvenom govoru u Knessetu u Izraelu među ostalim pohvalio se da je sin Titova partizana. S njim je u izaslanstvu tada bila ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić koja se također dugo hvalila svojim partizanskim porijeklom. Predsjednik Vlade Zoran Milanović, bivši predsjednik države Ivo Josipović, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, predsjednik Vrhovog suda Branko Hrvatin i Mladen Bajić imali su bolju startnu poziciju u komunizmu jer su im roditelji u to vrijeme pripadali društvenoj eliti. Josipovićev, Čačićev i Hrvatinov otac politički bili su visoko pozicionirani, a Milanovićev je ipak bio nešto niže rangiran. Vesna Pusić svoj društveni kapital crpila je iz ugleda kojega je u akademskoj zajednici uživao njezin otac, Eugen Pusić.

Autor: I.Delić/dnevno.hr