ŠTO NAŠI POLITIČARI NISU PRIJAVLJIVALI Stanovi, kuće, vrijedna zemljišta, jahte, tvrtke
Deseci političara ne ispunjavaju u potpunosti obvezu prijavljivanja cjelokupne imovine u imovinskim karticama na početku mandata. Jedini korektiv su novinarska istraživanja koja nam to otkrivaju. Tako je Centar za istraživačko novinarstvo nedavno objavio da izaslanik u državnom parlamentu Nikola Špirić nije prijavio posjedovanje obiteljske kuće i 107 duluma zemljišta u rodnom Drvaru. donosi BHRT.
Stanovi, kuće, vrijedna zemljišta, jahte, tvrtke. Ovo je imovina koju deseci političara nisu prijavljivali u proteklih 15 godina koliko njihove imovinske kartice provjerava Centar za istraživačko novinarstvo. Riječ je o izabranim službenicima iz samog političkog vrha. Bakir Izetbegović, Nenad Nešić, Nedeljko Čubrilović, Fahrudin Radončić, Mirko Šarović i tu nije kraj. Najčešće, poput Nikole Špirića nedavno, kažu da su zaboravili.
"Ali poprilično je neobično da možete zaboraviti da imate 107 duluma zemljišta i kuću koja je velike vrijednosti, jahtu od tri milijuna ili da imate dva stana, vilu koja je velike vrijednosti tako da kažem. Tako da oni na sve načine tom gafu pokušavaju umanjiti neko značenje", kaže Aladin Abdagić iz Centra za istraživačko novinarstvo.
Oni koji zaokružuju njihova imena na izborima znaju da je prijava imovine zakonska obveza izabranih osoba. Zanimalo nas je vjeruju li izabranima da slučajno izostave da upišu sve što posjeduju. Upravo je oslanjanje na savjest izabranih službenika kod ovog dijela poštovanja izbornog zakona postavljeno kao problem. Službena kontrola i sankcije za lažno prijavljivanje imovine ne postoje. Nevladin sektor predlagao je da provjeru imovinskih kartica povjeri novom povjerenstvu koje bi djelovalo u okviru zakona o sukobu interesa. Za sada bez uspjeha.
"U Federaciji se imenuju članovi obitelji ministara, povlači se iz procedure Zakon o sukobu interesa ne znamo kada će biti usvojen. Na BH razini usvojeno rješenje koje je gore od postojećeg i tu imamo zastoj. U RS imamo na sljedećoj sjednici tako koji praktično ozakoniti sukob interesa tako da nismo optimisti u tom smislu da će se nešto promijeniti bitnije", govori Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.
Zainteresirani međutim vjeruju da ipak postoji smisao imovinskih kartica kojima nedostaju kontrola i sankcije.
"Na taj način možemo detektirati jesu li to oni stekli korupcijom, jesu li imali prihode legalne da ostvare toliku imovinu itd. Tako da ta obveza i odgovornost je jako važna", kaže Abdagić.
Snažan antikorupcijski alat bez dosljedne primjene ne ispunjava u potpunosti svoj cilj. Svodi se na kratkotrajne skandale ili kampanje za obuzdavanje političkih protivnika. Rješenje je u političkoj volji ili pritisku na zakonodavce da pokažu kako im je stalo do rezultata u borbi protiv korupcije na najvišoj razini.
Vezani članci