Stjepan Krešić: Prelazim u HSP BiH
Nakon što ste izbačeni iz HDZ-a 1990. najavili ste ostanak u politici. Koje su Vaše političke ambicije?
- Svima je poznato da je HDZ 1990. bio u Hrvatskoj koaliciji HDZ 1990.-HSP BiH. Mogu potvrditi da ostajem vjeran toj koaliciji, u kojoj je ostao HSP BiH, čiji ću član uskoro postati. Sve bi trebalo biti gotovo ovih dana kada će cijela stvar biti i službena.
Znači Vi ostajete vjerni politici koju je Hrvatska koalicija prezentirala u predizbornoj kampanji?
- Da, ostajem pri toj politici. Znate, ta koalicija je u predizbornoj kampanji imala čistu politiku gdje su birači koji su glasovali za tu politiku očekivali od Hrvatske koalicije da okupi svoje biračko tijelo i sve ono što je dobila na ovim izborima te da provedu politiku koju su prezentirali javnosti. Nažalost, dogodilo se to što se dogodilo te je Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990., u nekom poluprivatnom aranžmanu napravio sporazum s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. Na neki način, birači koji su dali povjerenje Hrvatskoj koaliciji izdani su od rukovodstva HDZ-a 1990. To je glavni i osnovni razlog zbog čega ja, ali i ljudi koji razmišljaju na sličan način, ostaju vjerni Hrvatskoj koaliciji i zbog čega smo dosljedni u političkom smislu.
Posljednjih dana u javnosti se uvelike spekulira kako će i neki općinski odbori HDZ-a 1990. istupiti iz stranke. U tom kontekstu najčešće se spominju općinski odbori Stolac, Rama, Tuzla, Orašje i Neum. Jesu li ove spekulacije istinite?
- Ja u tom smislu ne mogu komentirati te navode. Kada se dogodilo pokretanje stegovnog postupka protiv mene, dobio sam podršku dosta članova i Predsjedništva HDZ-a 1990. te pojedinih predsjednika općinskih odbora. Međutim, zbog ovih nedemokratskih postupaka unutar stranke ne želim te ljude izlagati neugodnostima i govoriti o njihovim imenima. Ako tko od njih ima hrabrosti i snage, neka krene ovim ispravnim putem, ali osobno ne želim nikome praviti probleme.
Mnogi politički analitičari slažu se s Vama u konstataciji te smatraju kako je sporazum s HDZ-om BiH zapravo prvi korak u gašenju HDZ-a 1990. Kakva je, prema Vašem mišljenju, budućnost sporazuma dvaju HDZ-ova?
- Prvo bih želio jasno naglasiti, da se u javnosti ne bi stekao pogrešan dojam, kako ja zaista nemam ništa protiv toga da hrvatske stranke u BiH prave razne sporazume pa i ovaj sporazum između dvaju HDZ-ova. Međutim, od prvog dana sam tvrdio da to nije iskreni sporazum, da taj sporazum ima samo za cilj pozicioniranje HDZ-a BiH i još nekih u vlasti, a nema ništa od priče da se radi o strateškom nacionalnom projektu. Naime, strateški nacionalni projekt je bio potpisan u Kreševu gdje su sve stranke s hrvatskim predznakom dogovorile što je hrvatski nacionalni minimum u BiH i na koji način BiH urediti da bude europska i demokratska država koja će, ako Bog da, za koju godinu ući u Europsku uniju, da uvaži sva prava kolektiviteta, znači i hrvatskog naroda, ali i svakog građanina. Zna se tko je Kreševsku deklaraciju razvrgnuo. To je učinio Dragan Čović potpisivanjem sporazuma s Miloradom Dodikom, liderom SNSD-a. I zbog toga mislim da ovaj sporazum dvaju HDZ-ova nije dobar za HDZ 1990., nije iskren i to je početak kraja ove stranke.
Mnogi hrvatski intelektualci koji su izvan političkog života jasno poručuju kako je odmicanje od načela Kreševske deklaracije pogubno za Hrvate u BiH. Dijelite li i Vi to mišljenje?
- Bit tog sporazuma jest da Hrvati u BiH znaju što hoće, a Hrvatska koalicija je prije izbora upravo na načelima Kreševske deklaracije propagirala svoju politiku. Bez obzira na sva događanja u posljednje vrijeme, mislim da će se naći snage koje će se vratiti na izvore Kreševske deklaracije i da će hrvatski narod imati snage izboriti se za jednakopravnost u BiH jer ova zemlja može biti samoodrživa, europska i demokratska samo ako sva tri naroda i svaki pojedinac budu imali ista prava.
Vratimo se na sporazum dvaju HDZ-ova. Već se naveli kako se radi o poluprivatnom aranžmanu, te kako se radi samo o pozicioniranju HDZ-a BiH i još nekih u vlast. Tko su ti neki i je li zaista u pozadini svega isključivo podjela fotelja?
- Slažem se s tvrdnjama kako iza sporazuma stoje razni interesi i pozicioniranje HDZ-a BiH i još nekih u vlast, ali ne bih sada o imenima. Vidim da posljednjih dana zbog ovakvih stajališta ima raznoraznih naručenih pamfleta i protiv mene osobno. Mogu jasno i nedvosmisleno poručiti da sporazum dvaju HDZ-ova BiH nije iskren, a moje mišljenje dijele mnogi moji kolege.
Jeste li se čuli s nekim od članova Predsjedništva HDZ-a 1990. otkako se izbačeni iz stranke i u kakvim ste odnosima s njima sada?
- S većinom njih se čujem i ostao sam u dobrim odnosima. Mi se u BiH moramo naučiti političkoj kulturi da ako netko politički drukčije razmišlja, ne znači automatski da ti je neprijatelj. Nažalost, u postupcima pojedinaca iz moje bivše stranke, ali i drugih, ne bi se reklo da smo mi politički sazrjeli. Osobno nemam nikakvih problema u komunikaciji s članovima Predsjedništva, ali ni sa svim drugim članovima HDZ-a 1990.
U javnosti se mnogo u posljednje vrijeme spekulira oko sazivanja sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije. Može li se sazvati sjednica Doma naroda i može li stari saziv donijeti odluku o privremenom financiranju?
- Dom naroda je u obvezi donijeti odluku o privremenom financiranju kako Federacija ne bi došla u kolaps, odnosno da se redovito isplaćuju mirovine, invalidnine i plaće korisnicima proračuna itd. Jednostavno, život u Federaciji ne smije stati zbog raznoraznih političkih igara. Dom naroda i ja kao predsjedatelj smo dužni sazvati sjednicu i ovih dana ćemo znati hoće li se Dom naroda sazvati u starom ili novom sazivu. Znači, Središnje izborno povjerenstvo BiH vodi izborni proces i prema njihovom tumačenju izbori za Dom naroda nisu završeni te se još uvijek ne može sazvati novi saziv. Ipak, sljedećih dana znat će se više o tome hoće li se završiti procedura izbora u županijama kako bi se kompletirao novi saziv Doma naroda. Nakon toga, uz tumačenje SIP-a BiH i mjerodavnih institucija, kolegij Doma odlučit će hoće li se sazvati stari ili novi saziv. Bez obzira na sve, važno je naglasiti da se odluka o privremenom financiranju mora donijeti.
Razgovarao: Dragan Bradvica
Vezani članci